Femicid nije tragedija, već sistemski propust

Okrugli sto je organizovao AIRE centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u saradnji s Centrom za ženska prava i Atlantskom inicijativom. Fokus skupa bio je na unapređenju pravosudnog odgovora na femicid i nasilje prema ženama kroz jačanje koordinacije između institucija, usklađivanje zakona s međunarodnim standardima, te uspostavljanje učinkovitih mehanizama za prevenciju i zaštitu.

Sabina Đapo, menadžerica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, naglasila je važnost konstruktivnog dijaloga i koordinacije među svim relevantnim akterima u lancu prevencije i procesuiranja femicida, najtežeg oblika rodno zasnovanog nasilje.

„Ovaj događaj omogućava nam da prepoznamo konkretne probleme u primjeni zakona, kao i da se usmjerimo na buduće korake u cilju poboljšanja odgovora na nasilje. Razumijevanje i prevencija femicida moraju biti prioritet svih institucija, jer je svakim danom sve jasnije da je reakcija sistema na nasilje prema ženama još uvijek neadekvatna“, izjavila je Đapo.

Analiza AIRE centra i partnerskih organizacija iz regiona “Sudski odgovor na femicid na Zapadnom Balkanu: Pravni okvir i sudska praksa” pokazala je da je većina femicida počinjena u domu žrtava, te da su počinioci, u većini slučajeva, njihovi intimni partneri i članovi njihovih porodica.

"Većini ubistava prethodilo je dugotrajno nasilje, ili podnošenje zahtjeva za razvod i napuštanje počinitelja, čineći femicid skoro predvidivim. Ovim skupom želimo naglasiti ključnu ulogu svih institucija — pravosuđa, policije, socijalnih službi, ali i obrazovnih ustanova — u prevenciji ovakvih zločina, njihovom efikasnom istraživanju i adekvatnom sankcionisanju", zaključila je Đapo. 

Bojana Jovanović, projektna menadžerica Centra za ženska prava, osvrnula se na probleme koji se javljaju prilikom procesuiranja ovih djela, prevashodno kada je riječ o kvalifikaciji krivičnog djela, te odmjeravanju olakšavajućih i otežavajućih okolnosti. 

„U velikom broju slučajeva, femicidi se procesuiraju kao osnovni oblik ubistva, čime se zanemaruje njegova specifičnost. Upravo iz tog razloga, Centar za ženska prava je uputio inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona FBIH tako da kao kvalifikovani oblik krivičnog djela ubistva bude prepoznato ubistvo žene, gdje je počinilac bio član porodice, bliska osoba, vanbračni partner ili koju je prethodno zlostavljao, te da za takvo djelo zaprijećena kazna bude najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora”, kazala je. 

U velikom broju slučajeva „okidač“ za femicid je trenutak kada žena odluči da napusti nasilnika, pojasnila je Jovanović. 

„Naš monitoring suđenja ovih slučajeva pokazao je čitav niz jasnih faktora rizika, poput prethodnog nasilja u porodici, nasilja pod utjecajem alkohola, prijetnji ubistvom partnerice i djece, prijetnji spaljivanjem, te mahanja pištoljem i noževima. Ipak, uprkos ovim ozbiljnim okolnostima, počinitelji se često osuđuju na kazne ispod zakonskog minimuma ili čak uslovno, čak i u slučajevima ponovljenog nasilja. Ovo jasno ukazuje na hitnu potrebu da faktori rizika budu prepoznati i pravilno procijenjeni u svakom slučaju, te da se nasilje ni u kojem slučaju ne smije umanjivati ili zanemariti", zaključila je Jovanović.

Majda Halilović, voditeljica za istraživanja Atlantske inicijative, naglasila je se femicid najčešće se događa u kontekstu nasilja u porodici, pri čemu počinitelj kontrolira, uhodi i zlostavlja ženu, čak i nakon prekida veze. 

"Uzrok femicida ne leži u međusobnom odnosu para, već isključivo u ponašanju počinitelja. Često se pokazuje da je počinitelj zlostavljao i druge žene te da će nastaviti s ovakvim ponašanjem u budućim vezama ako mu se ukaže prilika i ako ga sistem ne zaustavi", pojasnila je Halilović. 

Institucije moraju ozbiljno tretirati svaki oblik nasilja, pažljivo saslušati žene koje prijavljuju nasilje i prepoznati faktore rizika koji ukazuju na eskalaciju nasilja ili potencijalno smrtni ishod.

"Faktori poput posjedovanja oružja, ponavljanja nasilja, separacije, uhođenja, prijetnji, te nesuglasica oko viđanja i povjeravanja djece tokom razvoda jasno ukazuju na ozbiljnu opasnost. U takvim situacijama, potrebno je hitno poduzeti sve mjere kako bi se spriječio bilo kakav kontakt počinitelja sa žrtvom, ali i sa djecom. Ukoliko počinitelj ne poštuje mjere zaštite, prijeti, i ako nasilje ne prestaje, treba biti pokazatelj za one koji postupaju da su i žena i djeca u opasnosti", zaključila je Halilović.

U okviru diskusije, učesnici su razmotrili i neophodnost harmonizacije zakona sa međunarodnim standardima, posebno u kontekstu Istanbulske konvencije, kako bi se omogućio snažniji odgovor na femicid i nasilje prema ženama. Također, istaknuto je da zakonodavni okvir treba da uključi specifične preventivne mjere, kao i mjere za zaštitu žrtava u situacijama visokog rizika.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!