Ivan Gitler: Prijete ekstremne vremenske promjene

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" klimatolog i višestruko nagrađivani naučnik Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske Ivan Gitler.

- Uz pretpostavku nastavka povećanja emisija stakleničkih gasova, možemo očekivati dvije stvari u decenijama koje dolaze. Prvo je nastavak zagrijavanja kroz čitavu godinu sa većim zagrijavanjem ljeti, a drugo povećanje zimskih količina padavina u ovom dijelu Evrope - istakao je Gitler.

GLAS: Kako komentarišete trenutne klimatske promjene koje se dešavaju u cijelom regionu?

GITLER: Odmah bih htio naglasiti potrebu da se razlikuju dvije stvari. Sa jedne strane imamo prirodnu varijabilnost u atmosferi, odnosno u klimatskom sistemu. Rezultat prirodne varijabilnosti može biti nekoliko suvih ljeta, pa onda jedno vrlo kišno ljeto. S druge strane, imamo klimatske promjene koje, da bismo ih jasno detektovali, moramo imati barem 50-ak godina duge nizove mjerenja na nekom području. Prirodnu varijabilnost svi doživljavamo i upoređujemo na primjer dva susjedna ljeta ili dvije susjedne zime, ali da bismo imali procjenu klimatskih promjena, moramo održavati i širiti mrežu mjerenja kroz dugi niz decenija. Vremenske promjene u posljednje vrijeme uzrokovale su ozbiljne probleme i, nažalost, stradanja ljudi.

GLAS: Da li su ovolike padavine normalne za ljeto?

GITLER: Izmjerene količine padavina u posljednjih nekoliko mjeseci u raznim krajevima u ovom dijelu Evrope su često u kategoriji visokih ili čak ekstremno visokih. Pred nama je još mjesec avgust i tek poslije toga će se moći dati ocjena čitave ljetne sezone.

GLAS: Jesu li ovo posljedice globalnog zagrijavanja, kao što tvrde svjetski klimatolozi?

GITLER: U naučnoj zajednici obično je praksa da kada se dogodi nekakav vremenski ekstrem, potrebno je neko vrijeme da se pažljivo obave istraživanja kako bi se procijenilo koliko je prirodna varijabilnost, a koliko su klimatske promjene doprinijele nekom vremenskom događaju. Tako su, recimo, toplotni talasi u Evropi i Rusiji u posljednjih desetak godina velikom mjerom bili rezultat klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Klimatski modeli su nam vrlo važni jer je to jedini način da pokušamo procijeniti kakav je očekivani razvoj klimatskog sistema. Uz pretpostavku nastavka povećanja emisija stakleničkih gasova u svijetu, možemo očekivati dvije stvari u decenijama koje dolaze. Prvo je nastavak zagrijavanja kroz čitavu godinu, sa većim zagrijavanjem ljeti. Drugo što možemo očekivati jeste smanjenje ljetnih količina padavina, ali povećanje zimskih padavina u ovom dijelu Evrope.

GLAS: Šta to znači?

GITLER: Ponovo naglašavam, u ovim očekivanjima za buduće decenije očekuju se vremenski događaji koji će odstupati od opšte slike i to prvenstveno kao rezultat prirodne varijabilnosti.

GLAS: Postoji li način da se to izbjegne?

GITLER: Da bismo izbjegli navedene promjene u klimatskom sistemu, moraće se preduzeti ozbiljne mjere smanjenja naših emisija stakleničkih gasova. Ovo je globalan problem o kojem će se sve više morati razgovarati.

Zabrinutost

GLAS: Postoji li objašnjenje zbog čega se ove vremenske promjene dešavaju?

GITLER: Ovo je predmet mnogih obavljenih i istraživanja koja su u toku. Velika većina dokaza upućuje na to da su ljudske emisije stakleničkih gasova i dodatno zagrijavanje glavni uzrok klimatskih promjena koje vidimo od druge polovine 20. vijeka. Postoji opravdana zabrinutost da će se nastavkom povećanja emisija stakleničkih gasova i povećanjem njihove koncentracije u atmosferi intenzitet klimatskih promjena pojačati, što će biti popraćeno većom vjerovatnoćom ekstremnih vremenskih događaja.