ZDRAVLJE ŽENE: Pregledi dojki

Svako iskušenje u čovjeku izaziva čitav spektar osjećanja i djelovanja, ali je saznanje o teškoj bolesti jedno od najzahtjevnijih. Svi ponekad razmišljamo da bismo mogli da se razbolimo ali najčešće to odbacujemo sa onim „neće mene“.

Međutim teške bolesti se sve češće dešavaju, za njih saznajemo iznenada i uvijek nepripremljeni za to saznanje o potrebi za ozbiljnim i dugotrajnim  liječenjem sa neizvjesnim ishodom.

Rak dojke je vrlo čest u ženskoj populaciji mada se od raka dojke razbolijevaju i muškarci.

Svaka deveta žena ima šansu da u toku života razvije rak dojke a na 100 žena bolesnih od raka dojke desi se 1 muškarac bolestan od raka dojke.

Statistika poražavajuća. Tačno čovjek poželi da to nije pročitao niti saznao.

Međutim postoji rješenje u tome da je rak dojke potpuno izlječiv kada je na vrijeme otkriven. Jer promjena u dojci se ne desi preko noći: nije dojka jedan dan zdrava a drugi dan ima rak.

Promjena od zdrave dojke do formiraniog raka ide preko proliferativnih promjena u dojkama: od zdrave dojke do formiranog raka u 90% slučajeva prođe  godina dana. Nažalost 10% raka dojke  brzo raste, te se u kratkom vremenu mijenja i širi prema pazuhu i tijelu.

Prema toj osobini su i preporučeni pregledi dojki:

- od kada dojke porastu treba ih zdrava žena pregledati  sama jednom mjesečno
- kada navrši 20 godina života treba zdrava žena pregledati dojke ultrazvukom ili mamografijom, zavisno od starosti žene

Treba izbjeći svakodnevna odlaganja koja u osnovi imaju strah od saznanja da li smo bolesne ili zdrave:

 
Samopregled dojki treba raditi jednom mjesečno i to u danu kada prestane menstruaciono krvarenje jer je tada dojka hormonski najmirnija i najmekša. Dojku treba pregledati uvijek u istom hormonskom periodu a potrebna je i vremenska distanca jer, ako se dojka pregleda svaki dan, ne može se primijetiti promjena koja raste.

Pri samopregledu treba detaljno prepipati dojke da bi žena naučila gdje su u njenim dojkama kvržice, trakice i pločice, kako šta osjeća rukom a kako dojkom. Treba upoređivati svaki mjesec da li se nešto promijenilo. Samopregled se uvijek radi ležeći na leđima, dojke se namažu mlijekom ili uljem za tijelo, prepipavanje se radi nježno ali sa dovoljnim pritiskom da se napipaju sve promjene ispod prstiju. 

    

Od navršenih 20 godina života djevojke i žene se pregledaju jednom godišnje ultrazvučnim pregledom. Pri tom pregledu se linearnom sondom pregledaju obje dojke i oba pazuha i dobiju se različiti podaci: o strukturi dojki, postojanju promjena u strukturi, postojanju cista, nodusa, tumora i od stanju limfnih žlijezda u pazuhu.

   
Sa navršenih 38 godina radi se prva mamografija koja je rendgenski pregled dojki žena kod kojih je pretežno masno tkivo u dojkama i gdje se jasno vide mikrokalcifikati kao početni stadijum u razvoju raka dojke a koji se ne vide ultrazvukom.   

O mamografiji postoje različiti podaci, a na internetu se mogu naći i besmislice.

Mamografija je rendgensko snimanje dojki koje ima najmanje zračenje od svih rendgenskih dijagnostičkih pretraga. Svaka dojka se snima u dva pravca i sve četiri snimke nose količinu zračnja od 0,07mS (mili Siverta).

To je količina rendgenskog zračenja koja se dobije kod 1 sata sunčanja ili 15 minuta vožnje u avionu na 10 000m. Dozvoljena količina zračenja za stanovništvo koje nije profesionalno izloženo zračenju je 1mS godišnje. Znači snimajući mamografiju dobije se 7 stotih dijelova  dozvoljene godišnje količine zračenja za  ženu.

Ili: ako se jednom preleti avionom od Evrope do Amerike u tom jednom letu dobije se količina rendgenskog zračenja za sve mamografije u životu žene stare 80 godina.

Ovaj podatak ne treba da bude razlog za prestanak letenja avionom, nego daje poređenje koliko je mamografija rizična.

U svijetu se neprestano rade nove studije o tome koliko je koristi a koliko štete koju može napraviti mamografija i za sada svi podaci govore da je korist daleko značajnija.

Posljednja objavljena studija 17.juna 2014. je Norwegian study Norvegian Research Council pod vođstvom Dr Elmore a podržana od neprofitne organizacije Informed Medical Decision Foundation. Prema razultatima ove studije radovni skrining mamografski program smanjuje smrtnost od raka dojke za 28%.

U biti su to samo statistički podaci. Za ženu koja dobije rak dojke je obolijevanje 100% i nije svejedno da li se rak otkrije u ranoj fazi kada je izlječenje vrlo vjerovatno ili u kasnoj fazi kada je liječenje dugotrajno a izlječenje neizvjesno.

Prema razultatima Pensilvania State University Study,mart 2005. karcinom dojke žena se dijagnostikuje svake 2,5 minute.

39% žena prestaje raditi tokom tretmana karcinoma dojke,a 80% žena ne radi nakon 6 godina od otkivanja karcinoma dojke.

Međutim: 92 % žena kod kojih se karcinom dojke otkrije u ranom stadijumu vrati se na posao u prvoj godini nakon tretmana.

Prema studiji NABKO, oktobar 2006.: 96% žena preživi 5 godina kada se karcinom otkrije u ranom stadijumu.

Radi svega toga trebalo bi brinuti o svome zdravlju.

Pregledi dojki i pregledi ginekologa bi trebali biti dio zdravstvene kulture, obavljati se redovno jer je to u ovom trenutku dijagnostičkih mogućnosti i sakupljenog znanja u svijetu, jedini siguran put za zdrav život.

U idućem nastavku: Šta nam određuje zdravstveno stanje, o rizicima za bolest.