DOBOJ: Voda je prije 10 godina progutala grad za 6 minuta. Koliko je grad zaštićen danas…

Prije 10 godina za kratko vrijeme, tek 6 minuta i 9 sekundi Doboj je bio potpuno pod vodom, a najveći vodostaj rijeke Bosne izmjeren je  15. maja i iznosio je 7,21 metar.

Nažalost, ni nakon deset godina od katastrofalnih poplava Doboj nije zaštićen od poplava na način kako je to predviđeno Master planom i projektnim rješenjima iz 2014. i 2015. godine.

Izjavio je ovo za BUKU Momir Dejanović, predsjednik Centar za humanu politiku  I podjetio da se Centar prošle godine obratio Vladi RS, ministarstvu vodoprivrede, Vodama Srpske i republičkoj vodnoj inspekciji sa upozorenjem da Doboj nije zaštićen, da je ugroženiji od poplava nego 2014. godine i da nadležne institucije ne čine ništa ili veoma malo da se Doboj zaštiti od poplava.

“Prema planu trebalo je urediti oko 4 5 km korita Bosne, 800 m korita rijeke Spreče i oko 3 km gradskih potoka,  izgraditi 1,2 km novog zaštitnog nasipa i podići visinu oko 4,5 km postojećih zaštitnih nasipa, izgraditi 3,5 km kanalske i kolektorske mreže sa pumpnom stanicom i ukloniti ili rekonstruisati stari željeznički most. Do sada je  uređen manji dio korita Bosne u zoni gradnje autoputa koji je manje značajan, započeto je uređenje korita potoka Liješanj i uz pomoć donatora podignuta je visina 2,1 km zaštitnog nasipa”, pojašnjava Dejanović za BUKU dodajući da je  za zaštitu Doboja od poplava najvažnije  bilo urediti korito Bosne od ušća Usore do ušća Spreče u Bosnu, za koje grad Doboj nije iz opstruktivnih razloga obezbijedio 6 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta.

U međevremenu grad Doboj je, napominje,  sa 2 miliona KM finansirao izgradnju mosta Mrčevac na rijeci Spreči, koristio 5,5 miliona kreditnih sredstva za asfaltiranje lokalnih puteva u predizbornoj kampanji za lokalne izbore 2020. godine i imao milione KM za finansiranje manje prioritetnih troškova, a nije imao sredstva za eksproprijaciju zemljišta za potrebe uređenja korita Bosne.

“Za zaštitu Doboja od poplava najodgovornije su Vode Srpske, a grad Doboj ima odgovornost u dijelu koji se odnosi na odvodnju unutrašnjih voda i obezbeđenje sredstava za eksproprijaciju zemljišta. Treba istaći da do sada niko nije odgovarao zbog nezaštićenosti Doboja od poplave 2014. godine. Krivični postupak pred banjalučkim okružnim sudom protiv bivšeg dobojskog gradonačelnika koji je koruptivno kontaminiran ima za cilj da optuženi bude oslobođen ili blago kažnjen, a protiv većine drugih odgovornih za poplave 2014. godine nije i neće biti pokrenut krivični postupak”, jasan je Dejanović.

ŠTA SU URADILE INSTITUCIJE

Početkom februara prošle godine potpisani su ugovori za šest mjera zaštite od poplava u Republici Srpskoj, posredstvom kredita Evropske investicione banke od 19 miliona evra kao nastavak projekta upravljanja rizicima od poplava u Srpskoj.

Ugovori se odnose na sanacione mjere na rijeci Vrbas kroz Banjaluku u vrijednosti od 5.677.136 KM bez PDV-a, rijeci Bosni u naselju Dobor na području Modriče vrijedan 8.335.675 KM, te rijekama Liješanj i Grab u Doboju u vrijednosti od 2.464.351 KM.

Sanacija korita rijeke Vrbas je krenula u zadnjem kvartalu prošle godine, a rok za završetak je 31. decembar 2024. godine, navedeno je iz "Voda Srpske".

Nepoznato je šta je iz ugovora urađeno u naselju Dobar, a na stranici "Voda Srpske" samo stoji da je trenutno aktivan ovaj ugovor nakon čije realizacije će biti značajno smanjen rizik od poplava u ovom modričkom naselju.

S druge strane na uređenju dobojskog korita potoka Liješanj završeno je 70 odsto radova tvrde “Vode Srpske”, a rok za realizaciju ugovorenih radova je 21. jul, 2024. godine.

Početkom februara prošle godine potpisani su ugovori za regulaciju rijeke Hoče u naselju Terminal - Karakaj na području Zvornika vrijedan 2.355.872 KM bez PDV-a, u toku su, a rok za završetak je u julu 2024. godine; ugovor za  sanaciju crpnih stanica uz rijeku Savu u vrijednosti od 6.250.000 KM, realizacija je krenula prošle godine, a u kojoj mjeri je urađen je nepoznato; ugovor za sanacione mjere na rijeci Miloševici u Prijedoru u vrijednosti od 3.239.042 KM-, od tri faze projekta u toku je prva faza.

Zaključno sa prošlom godinom, a prema informacijama iz Plana odbrane od poplava u RS za 2024. godinu koji je usvojila Vlada Republike Srpske od poplava su zaštićena područja uz Savu, a ostali sistemi su nedovršeni ili ih nema, izuzimajući urbane cjeline.

U dokumentu se takođe navodi da je trenutni sistem odbrane od poplava kojim upravalju "Vode Srpske", pouzdaniji nego za vrijeme poplava 2014. godine i da su uložena značajna sredstava u nasipe, pumpne stanice, obodnske kanale i unutrašnju kanalsku mrežu.

"Dužina odbrambenih nasipa u RS iznosti oko 250 kilometara, a riječ je uglavnom o nasipima izgrađenim za zaštitu od velikih voda rijeka Save, Une, Vrbasa, Bosne, Drine, obodnim kanalima i manjim rječicama u neposrednoj blizini ušća u Savu", stoji u dokumentu.

ŠTA KAŽU REVIZORI

Glavna služba za reviziju 2020. godine ocjenjujući Izvještaj revizije učinka "Prevencije od poplava", kao jedan od većih problema vidi to što Republika Srpska nema Plan upravljanja rizicima od poplava, što je ključni dokument. Revizori su, između ostalog naveli i da institucije nisu vršile preispitivanje postojećeg modela finansiranja zaštite od poplava i predlaganje poboljšanja, a sredstva od posebnih vodnih naknada se nisu u cjelosti usmjeravala u sektor voda, dok su pristup izgradnji, rekonstrukciji, tekućem i investicionom održavanju zaštitnih vodnih objekata ocijenili kao neplanski i nesistematičan.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i "Vodama Srpske" više puta su precizirali da su protekloj deceniji uložili više od 250 miliona konvertibilnih maraka u vodozaštitne objekte.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!