HRANITELJKA IZ DOBOJA: Najljepše je iščupati dijete iz traume i učiniti ga sretnim

Ova majka troje vlastite djece odlučila je da postane hraniteljka kada su oni odrasli, te sada u toplini njenog doma boravi četvoro djece.

"Imam djevojku od 24 godine koja je došla kod mene u četvrtom razredu, trebala je biti kategorisana, sada je četvrta godina fakulteta, imam njenog brata koji baš i nije uspio sa školom, ali je uspio odrasti u osobu bez nekih trauma, imam djevojčicu treći razred Ekonomske koja se potpuno transformisala i dijete od tri i po godine koje je divno. Sestra i brat su prvi došli i još su kod mene, a imala sam i bebu koja je otišla na usvajanje", kaže ona.

Na pitanje šta je najljepše, a šta najteže u hraniteljstvu, odgovara:

"Najljepše je iščupati dijete iz traume i učiniti ga da bude sretno dijete, da sretno odrasta, a najteže je nositi se sa njihovim emocijama. Najteže i najbolnije je odvesti dijete ocu i majci na grob, pa da dijete plače, gledati to", iskrena je Kaišarevićeva.

Biti hranitelj nije samo posao, nego svojevrstan podvig, na koji Dobojlije nisu pretjerano spremne jer je za hraniteljstvo zainteresovan skroman broj porodica, a i dugotrajan postupak provjere mnoge pokoleba na putu do statusa hranitelja.

"Imali smo slučaj gdje je na kraju gospođa odustala, znači prikupila je svu dokumentaciju, prošli smo sve, i intervju i čitav taj sintetizovan izvještaj, da bi ona na kraju samo odustala. Nije nam objasnila, samo nam se nije javljala na telefon i to je to", rekla je Ana Bjelogrlić, referentkinja za starateljstvo i djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja u Centru za socijalni rad.

Objasnila je i da li hranitelji izražavaju želju za nekim djetetom, da li kažu da žele dječaka ili djevojčicu:

"Pa, povremeno se to dešava, ali već kada prođu sve ove obuke kod nas, nije im bitna ni nacionalnost, ni pol djeteta, ni starost djeteta, nego samo da se tom korisniku pomogne", navela je Bjelogrlićeva.

Ona je dodala da srodničke porodice koje pružaju smještaj djeci takođe mogu dobiti status hraniteljskih, a trenutno petoro djece boravi u četiri takve porodice.

Vedran Mitrović, direktor Centra za socijalni rad, kaže da 12 maloljetnika odrasta u osam hraniteljskih porodica, od kojih je troje u specijalnom hraniteljstvu.

"To su lica sa posebnim potrebama, lica zavisnici od određenih psihoaktivnih supstanci i za njih treba više energije, više truda i rada. Od januara 2023. iznos koji se plaća za hranitelje je 793 KM za redovno i 1.050 KM za specijalno hraniteljstvo. To se dijeli na usluge samog korisnika i za nadoknadu za rad hranitelja. U hraniteljstvu mogu biti i lica preko 18 godina, ali to su lica sa posebnim potrebama", izjavio je Mitrović.

On je dodao da je raspisan javni poziv za obuku novih hranitelja jer su zbog manjka hraniteljskih porodica bili prinuđeni da djecu smjeste u ustanove socijalne zaštite.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!