Menu

UOČI MEĐUNARODNOG DANA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI Narušavanjem prirodnog sklada svi smo u opasnosti

Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se ove nedjelje pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi”. S obzirom na zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da bioraznolikost gubimo alarmantnom brzinom, njezino očuvanje mora postati prioritet svakog pojedinca. 

Bioraznolikost podrazumijeva sav život na Zemlji, uključujući životinje, biljke, gljive, mikroorganizme, a i nas, ljude. Svaka vrsta važna je nit u mreži koja održava prirodnu ravnotežu i pruža nam resurse neophodne za život - hranu, pitku vodu, čist zrak i mjesto za stanovanje. Posljednji Izvještaj o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pokazuje da smo od 1970. godine izgubili 68% populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba.

Neodrživim praksama dovodimo naš planet, a samim time i sebe, u opasnost. Zagađivanjem okoliša uništavamo prostor za život sebi i drugim živim bićima, krčenjem šuma direktno utječemo na smanjenje bioraznolikosti i narušavamo sklad između ljudi i životinja, pretjeranim izlovljavanjem pustošimo oceane, a regulacijom rijeka dovodimo brojne vrste do ruba izumiranja.

Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, poručuje: „Ljudski pritisak na planet i njegove resurse raste. Danas gotovo svakih sat vremena izgubimo jednu vrstu. Iako to zvuči zastrašujuće, pozitivno je da smo sad svjesni svog utjecaja na planet i znamo da ga možemo promijeniti. Znamo da bez prirode ne možemo, no pitanje je što ćemo poduzeti da je očuvamo.”

Naša regija bogata je bioraznolikošću, o čemu puno govori i podatak da od čak 20.000 vrsta pčela u svijetu, kod nas ih je čak 1000. Zanimljivo je da samo sedam od njih pripada medonosnim pčelama, dok su sve ostale solitarne pčele. Iako se vjeruje da je njihova najvažnija ekonomska vrijednost stvaranje meda, to je zapravo - oprašivanje. Jedna solitarna pčela za svog života opraši onoliko biljaka koliko čak 120 medonosnih pčela. Pčele su odgovorne za naš svaki treći zalogaj, zbog čega o njima ovisi i sigurnost hrane, a time i naša budućnost.

„Svatko od nas ima važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti. Pčelama možemo pomoći vrlo lako - sadnjom medonosnog i začinskog bilja u svojim vrtovima i na balkonima, ili izgradnjom nastambi od bambusa ili trstike za solitarne pčele. I ostalim vrstama na planetu možemo pomoći održivijim korištenjem resursa koje nam priroda svakodnevno pruža. Ako uzmemo samo ono što nam treba, dajemo prirodi vremena da se obnovi. Iskoristimo sutrašnji Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj kao početak naše održivije budućnosti”, zaključuje Kalauz.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh