Dozvaljate li disfekciju u labaratoriji za vrijeme varednog stanja?
- Autor G. Dakić Izvor.ba
- 1 komentar
Dozvaljam. Ko gođ. Opozorili su me. Varedno stanje. Labaratorija. Disfekcija. Pacijenti su upušteni. Boln’cu su namontiravali. Im’o. Smjeo. Poš’o. Doš’o. Uš’o. Kad gođ.
Ovako govore poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i najveći politički funkcioneri, među njima i premijer i predsjednica Srpske. Sjednice parlamenta Srpske već mjesecima nisu ništa drugo do otužna politička arena u kojoj se bodu bakovi treće klase.
O dnevnom redu niko više i ne razmišlja, a krivi navodi, replike i povrede poslovnika se reklamiraju samo da bi se počele ili nastavile svađe u kojima nema nimalo ukusa, šarma i humora. Parlament je pretvoren u rijaliti i to je prostor u kojem se podrazumijeva samo primitivizam.
Kako mandat izabranima i biranima odmiče, tako je sve jasnije da nas predstavlja četa polupismenih polupolitičara koji skupštinska zasjedanja koriste samo da bi se jedni drugima „nabrojali“. U tom „nabrajanju“ jedno postaje jasno: predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne znaju da pričaju, ne znaju da govore.
Ne pitajte za kim zvona zvone
Satiričar i pjesnik Miladin Berić kaže za IZVOR da ne propušta vrhunske komedije, pa tako ni NSRS koja je najbolje ogledalo našeg društva. On kaže da sa tog mjesta ne očekuje nikakvu informaciju koja je vezana za našu budućnost.
– Tamo se već sve zna, a ja se nadam da ću napokon vidjeti neke od izabranih poslanika za govornicom čisto da vidim kakvi su im dometi. Ako ih uopšte imaju. Da vidimo da li su sposobni zaraditi platu, kao što su je sposobni uzeti. Da vidimo da li su punoumni ili maloumni. Može biti da je ćutanje zlato, ali ne i u skupštini – kazao je Berić.
S obzirom na obrazovanje koje dobar dio naših poslanika ima, odnosno nema, ovakav način konverzacije Berić posmatra kao poslanički maksimum.
– Zbog toga nastupi ogromne većine idu u prilog činjenici da ovdje poslanik može biti svako, a najbrojniji su oni koji su do juče bili niko. Kod nas ne pobjeđuje onaj koji ima najbolje oratorske sposobnosti, već onaj koji ispeče veće prase. Stoga ne pitaj za kim zvona zvone i zašto je ovdje vječiti led. Drugi biraju Cicerone, a mi one kojima je neophodan logoped – istakao je Berić.
Tolerišemo nipodaštavanje vlastitog jezika
Profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Saša Šmulja kaže da nažalost nismo tako brzi na obaraču kada je potrebno izreći javnu opomenu za neodgovornost u verbalnom ophođenju ili za neprimjerenu upotrebu jezika u političkoj sferi. Rijetko kritikujemo i uglavnom tolerišemo tu vrstu nemara i nipodaštavanja vlastitog jezika, iako smo svjesni da je šteta koja se na taj način nanosi zajednici nemjerljiva i uglavnom nepopravljiva.
– Svjestan sam da misija političara nije prevashodno ni jezička ni prosvjetna, ali bi i političari trebalo da budu svjesni sopstvene odgovornosti prema jeziku kojim govore. Taj jezik je osnova za sve poslove i obaveze koje jesu njihova primarna misija. Dakle, ta osnova nije ni novac, nisu to ni status, ni položaj, ni uticaj. To je prije svega srpski jezik. Jezik pristojne i primjerene političke poruke, parlamentarnog diskursa, kvalitetne debate i korektnog ophođenja. A ne jezik političke i ljudske prostote, logoreje i bahatosti – rekao je Šmulja.
Zaista, pita Šmulja, znaju li to neki naši političari parlamentarci? Jesu li svjesni da vrlo često, zabrinjavajuće često koriste jezik koji nije dostojan Narodne skupštine Republike Srpske? Jesu li svjesni da se često vulgarno i neprimjereno izražavaju? Jesu li svjesni da su jezik kojim govore dobili u nasljeđe od onih koji su ga mnogo bolje čuvali i njegovali u mnogo težim uslovima i vremenima? I da je to jezik koji bi i oni sami, isto tako, jednoga dana nekome trebalo da predaju u amanet.
– Imajući u vidu činjenicu da živimo u eri velikih priča o cjeloživotnom učenju i kontinuiranom sticanju ove ili one vrste znanja, nažalost, moramo konstatovati i da se o cjeloživotnom učenju i njegovanju sopstvenog jezika ovdje razgovara vjerovatno i ponajmanje. Ako se uopšte i razgovara. A takva vrsta učenja i usavršavanja nam je, očigledno, najviše potrebna. U političkoj, a i brojnim drugim sferama – smatra Šmulja.
Nema posljedica za loše govornike
Viši asistent Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević kaže da ne gleda prenose skupštinskih zasjedanja i dodaje da pogleda poneke dijelove kad stignem.
– Gledam jer smatram da trebam biti u toku, ali se često razočaram, pa sada gledam iz profesionalnih razloga. Većina narodnih poslanika, čast izuzecima, u politiku nisu ušli prema idealima aktivnog učešća i predstavljanja naroda, nego iz ambicije zadovoljavanja ličnih interesa – kaže Vukojević.
Zbog toga, dodaje on, imamo ljude koji nisu kompetentni da govore, jer nemaju svijest o tome koliko je to važno.
– Sa druge strane, većina narodnih poslanika polaže račune samo svojim partijskim liderima, pa nema nikakvih posljedica za loše govornike. Kada se broje sigurni glasovi, dobijeni klijentelističkim odnosima, nikoga nije briga šta će manji procenat ljudi misliti o njihovim jezičkim vratolomijama – zaključio je Vukojević.
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Srodni članci
1 komentar
-
Dok su gradski likovi se smijali ljaljanima, ljalje su se lagano uhljebljavale, uturale u politiku. Malo je gradskog jezika u RS( BIH). Za sada hvala SVJEMA.