MONOPOL I NA ZDRAVLJE: "Moja apoteka" preuzela gradske apoteke u Bijeljini i Doboju

Javne apotekarske ustanove, zamišljene kao sastavni dio sistema zdravstvene zaštite u predratnoj Jugoslaviji, imale su ulogu da snabdijevaju stanovništvo lijekovima i medicinskim sredstvima, obavljaju kontrolu primjene lijekova i unapređuju brigu o zdravlju stanovništva.

Te društvene, odnosno državne apoteke, organizovane su kroz gradska-opštinska javna preduzeća koja su se zvanično finansirala iz budžeta lokalnih zajednica, ali su najčešće uspijevala da se samofinansiraju.

U okviru ovih apotekarskih ustanova djelovale su i galenske laboratorije u kojima su izrađivani magistralni preparati, što inače danas nije praksa u privatnim apotekama. Nerijetko su medicinski preparati izrađivani prema individualnoj potrebi pacijenta, što predstavlja najefikasniji način pružanja zdravstvene zaštite.

Gubitkom ove vrste usluga ukinut je individualni pristup liječenju, a apoteke su pretvorene u prodavnice lijekova, pomoćnih ljekovitih sredstava i drugih medicinskih artikala. To su samo neki od argumenata koji potvrđuju pogrešan pristup u privatizaciji javnih apotekarskih ustanova u Republici Srpskoj, usljed čega je, primjera radi, Banja Luka među prvima postala jedan od gradova u Bosni i Hercegovini koji nema svoju gradsku apoteku.

Loše upravljanje javnim apotekama, izvlačenje novca i svjesno stvaranje gubitaka, doveli su do propasti većine apotekarskih ustanova u gradovima RS, od kojih su neke već likvidirane.

Od ove godine, Banjaluci se pridružuju Bijeljina i Doboj, kao još dva grada koji nemaju svoju gradsku apoteku, zahvaljujući prvenstveno nebrizi lokalnih vlasti i interesnim talovima.

Činjenica je da danas imamo situaciju da većina privatnih apoteka nema u svojoj ponudi jeftine lijekove, koji su uz to i veoma efikasni, jer oni vlasnicima apoteka ne donose profit.

Iako je imala sve predispozicije da uspješno posluje, 10 lokala od kojih tri u centru grada i tradiciju poslovanja, JZU Apoteka „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Doboja ušla je u postupak likvidacije koji je, kako saznajemo, nedavno okončan. Propasti ove javne ustanove doprinijela je i lokalna vlast svojim maćehinskim odnosom.

Svjesno uništavanje gradske apoteke počelo je 2011. godine, kada je lokalna vlast na sumnjivom tenderu dopustila da u dobojskom Domu zdravlja „Moja apoteka“ otvori svoju apoteku, ostvari monopol i tako izvrši direktan udar na poslovanje lokalnog preduzeća.

Dugogodišnji načelnik i gradonačelnik Doboja, Obren Petrović, kako se tada spekulisalo, namjerio je 2015. da jedan od atraktivnih poslovnih prostora u centru grada proda turskoj banci. Tada je još bio lider lokalnog SDS-a, a SNSD ga je optuživao da Doboj uvodi u Zajednicu turskih opština.

Foto: Srpskainfo/Milorad Dodik i Obren Petrović

Zbog namjere da preuzme objekte i posao sa prodajom lijekova, Petrović je ušao u sukob sa dugogodišnjom direktoricom JZU Apoteka „Jovan Jovanović Zmaj“ Snežanom Mićanović, koju je lokalna skupština, kao osnivač, razriješila dužnosti krajem 2015. godine.

Neraspoređena akumulirana dobit od oko 290 hiljada maraka i još oko 400 hiljada maraka realizacionih rezervi, nakon smjene Mićanovićeve, potrošeno je na saniranje šteta od poplava iz 2014. godine, a preduzeće je ušlo u gubitke. Lokalna vlast na čelu sa Petrovićem pronašla je strateškog partnera, Apoteku „Vivamedic“ iz Kozluka.

Foto: Snežana Mićanović

Mićanovićeva je optužila Obrena Petrovića da želi da preuzme apotekarsku ustanovu i pod izgovorom sređivanja finansijskog stanja i izbora strateškog partnera, proda gradske apoteke.

-„Ovo preduzeće je bilo mala imperija. Problem nam je napravila poplava jer je pričinila veliku štetu, ali smo uspjeli uz pomoć naših njemačkih partnera iz Feniks farma da to saniramo. Oni su poslije mene štetu od poplave pokrili novcem iz akumulirane dobiti i realizacionih rezervi. Cilj je bio da se ta firma uništi i da se uzmu poslovni prostori.

Objekti su bili vlasništvo apoteke, opštinske vlasti nikada ni dinara nisu uložili u kupovinu prostora. Izmjenom zakona 1994. i pretvaranjem društvene u državnu imovinu, mi smo postali opštinsko vlasništvo. Međutim, grad Doboj ne može da postane vlasnik tih prostora jer nije izvršen diobni bilans Medicinskog centra „23. Avgust“ koji je obuhvatao Bolnicu, Dom zdravlja, Institut za zaštitu zdravlja i Apoteke.

Javni poziv za izbor strateškog partnera objavljen je u martu 2018. godine i može se smatrati pripremom za transfer vlasti u Doboju, jer je ustupak koji je Obren Petrović učinio u slučaju predaje JZU Apoteka „Jovan Jovanović Zmaj“ „Mojoj apoteci“ očito dio šireg plana njegove saradnje sa Miloradom Dodikom i SNSD-om.

Na kraju, ugovor o strateškom partnerstvu je potpisan sa „Vivamedicom“, iako je to bila firma sa manje prometa od JZU Apoteka „Jovan Jovanović Zmaj“, za koju je utvrđeno da je u minusu od oko 3.000.000 KM, uprkos činjenici da je na zalihama imala vrijednost robe od 761.885 KM, a dug Fonda zdravstvenog osiguranja RS prema Apoteci iznosio 498.743,31 KM.

Preduzeće je nedavno likvidirano, a imovina Apoteke uknjižena je na grad Doboj. U čitav proces uključilo se i pravobranilaštvo RS koje je insistriralo da se u ugovor o partnerstvu ugradi zaštitna klauzula kako „Vivamedic“ kasnije ne bi mogao da potražuje objekte gradske apoteke-.“

Foto: Dokument Ugovor o partnerstvu

Kako će se ovo klupko razmrsiti, nije teško pretpostaviti, budući da je Obren Petrović sada na čelu lokalnog SNSD-a.

Sličan obrazac preuzimanja gradskih apoteka primijenjen je i u Bijeljini, uz blagoslov lokalne vlasti i tamošnjeg gradonačelnika Miće Mićića. Gradska vlast je uspjela da vlastito preduzeće koje se bavilo prodajom lijekova dovede na rub propasti, a kao spasonosno rješenje pojavila se ideja o strateškom partnerstvu sa „Vivamedicom“ iz Kozluka.

Planirano je da ugovor bude zaključen na period od 15 godina, uz mogućnost dodatnog produženja za još pet godina. „Vivamedic“ preuzima posao, radnike, dugovanja, ali i dobija besplatan zakup poslovnih prostora u kojima su radile apoteke „Semberija“ (u ranijem periodu – "Majevica"), uz jedinu obavezu da plate PDV za zakup.

Izgovor je bio da je preduzeće JZU Apoteka „Semberija“ u minusu 5,5 miliona KM i da oko 40 zaposlenih ne ostanu na ulici.

- „Mi možda jesmo dijelom odgovorni što to nismo uradili davno. U Banja Luci su apoteke date u privatne ruke prije 10 ili više godina. Mi to nismo uradili prije svega zbog radnika, da ne ostanu na ulici, i nismo da bi zaštitili našu imovinu. Obje ove stvari smo dobili sa novim strateškim partnerom, imamo ugovor gdje stoji da naši prostori ostaju naši, idu njima u zakup, i imaju obavezu da zadrže broj radnika koji je bio tu“, rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, nakon što je Skupština donijela odluku da se prihvata ugovor sa strateškim partnerom Apotekom „Vivamedic“.

Foto: Apoteka "Semberija" ("Majevica") Bijeljina

Nelogično je da se stvori gubitak u jednoj tako profitabilnoj djelatnosti kao što je apotekarstvo, imajući u vidu poslovne prostore u kojima su radile Apoteke „Semberija“, a da za to niko ne odgovara.

Međutim, sve je postalo jasno kada je sredinom ove godine „Moja apoteka“ postala vlasnik Apoteke „Vivamedic“ sa 29 poslovnih jedinica, među kojima je i osam apoteka koje su djelovale u sastavu JZU Apoteka „Semberija“.

Foto: Dokument o tome ko su osnivači Vivamedic Kozluk

Preuzimanjem javnih apotekarskih ustanova u Bijeljini i Doboju, ZU „Moja apoteka“ ostvarila je monopolski položaj i gotovo u potpunosti preuzela tržište lijekova u Republici Srpskoj. Prema zvaničnim podacima na sajtu „Moje apoteke“, ona u svom sastavu ima 57 objekata u 23 opštine u Republici Srpskoj. Nezvanično, sada je ta cifra gotovo udvostručena.

Budući da je javnost upoznata sa istorijatom nastanka „Moje apoteke“ i nezakonitog preuzimanja JZU Apotekarska ustanova Banja Luka, o čemu smo već pisali http://www.infomediabalkan.com/spustili-avione-a-podigli-lanac-apoteka-cija-je-moja-apoteka, nije teško izvući zaključak da su vlasnici „Moje apoteke“ iz sjene, a iza kojih stoje ljudi iz samog vrha vlasti, svoj prljavi posao potpunog preuzimanja tržišta lijekova u Republici Srpskoj priveli kraju.

Prema našim saznanjima, sljedeća na redu za preuzimanje mogla bi da bude JZU Apoteka Gradiška, bivša Apotekarska ustanova Gradiška, koja je za svojih 30-ak godina promijenila tek tri direktora, ali i bila primjer uspješnog poslovanja javnih apoteka? U svom sastavu imala je i galensku laboratoriju, koja je izdvojena u zasebno preduzeće, osam apoteka i 15-ak zaposlenih.

Foto: Apoteka Gradiska

S obzirom da je „Moja apoteka“ uspješno završila preuzimanje gradskih apoteka u Bijeljini i Doboju, gdje su godinama na vlasti bili „dokazani“ kadrovi opozicionog SDS-a, teško je povjerovati da taj posao neće biti uspješan i u Gradišci, gdje je na vlasti SNSD.

* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!