DOBOJ: Ni nakon 25 godina nema odgovornih za ubistvo četvoro mladih

Policijska uprava u Doboju podnijela je 2017. godine Tužilaštvu BiH izvještaj o ovom slučaju, a porodice stradalih čekaju odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mlade ljude i zašto niko nije odgovarao za njihovu smrt.

Nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske Blago Blagojević rekao je Srni da su 30. aprila 1994. godine od granate kalibra 120 milimetara na licu mjesta smrtno stradali njegova kćerka Daliborka /20/ i njen vjerenik Nedeljko Tanasić, dok su od posljedica ranjavanja u bolnici preminuli Stojanka Jović, izbjeglica iz Maglaja, i LJilja Vukosavović, izbjeglica iz Gračanice.

"To je bilo društvo koje se okupilo da proslavi veče uoči Vaskrsa, svi mladi. Oko 20.30 časova pala je granata koja je došla sa područja koju su kontrolisale muslimanske snage, ali do danas niko nije istražio odakle je tačno ispaljena i ko je izdao naređenje", dodao je Blagojević.

Blagojević je rekao da mu teško pada to što niko ne obilježava tu tragediju u kojoj je u Doboju u jednom danu od granate stradalo najviše civila i poručio da Republika Srpska ne treba da zaboravlja svoje žrtve.

On je rekao da su njegova kćerka Daliborka i Nedeljko sahranjeni u istu grobnicu, jer je granata prekinula njihovo zakazano vjenčanje.

Blagojević je istakao da je posebno razočaran zbog toga što Nedeljku, izbjeglici iz Busovače i pripadniku dobojske brigade, nije priznat status poginulog borca, iako je sahranjen uz počasnu paljbu, a njegova fotografija se nalazi u spomen-sobi Gradske boračke organizacije Doboj.

"Nedeljko se vodi kao civilna žrtva rata. NJegov otac Mlađan je preminuo u Bijeljini, a majka se vratila u federalnu opštinu Busovača i kao povratnik preživljava od skromne invalidnine", rekao je Blagojević i dodao da bi za njega bila satisfakcija da Nedeljku bude priznat status poginulog borca.

Policijska uprava u Doboju podnijela je 2017. godine Tužilaštvu BiH izvještaj protiv lica sa područja FBiH zbog sumnje da je počinilo krivično djelo zločini protiv čovječnosti i kao visoko pozicionirani oficir takozvane Armije BiH učestvovalo u odlukama o odobravanju upotrebe artiljerijsko-raketnih oruđa radi granatiranja civilnih ciljeva u užoj i široj zoni gradskog jezgra Doboja.

Dobojska policija je u ranije periodu podnijela tri izvještaja protiv 10 lica zbog sumnje da su počinila krivična dela zločini protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a koji se odnose na granatiranje užeg i šireg područja grada Doboja.

Okružno tužilaštvo u Doboju je 2005. godine od tadašnjeg dobojskog Centra javne bezbednosti primilo prijavu i pokrenulo postupak protiv odgovornih za svirepo ubijanje srpskih vojnika i civila sa položaja takozvane Armije BiH u Tešnju.

U Doboju je tokom ratnog sukoba od granatiranja sa okolnih muslimanskih položaja poginulo 99, a ranjena 322 civila, od kojih je veći broj kao posljedicu imao invalidnost.

O njihovom stradanju svjedoči spomen-ploča postavljena u gradskom parku, pored nekoliko bista narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata.