DANAS AKCIJA "SAT ZA NAŠU PLANETU": Institucije ne rade ništa da očuvaju prirodnu sredinu

Klimatske promjene i opadanje biološke raznovrsnosti problemi su svih nas pa je akcija "Sat za našu planetu" prilika za pojedince, organizacije, institucije i kompanije da pokažu svoju predanost zaštiti prirode i budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

Magistar Džemila Agić, inženjer tehnologije, direktorica Centra za ekologiju i energiju, za "Nezavisne novine" je istakla da je ovo akcija koja skreće pažnju građana na postojanje problema i nužnost obraćanja pažnje na problem davanja vlastitog doprinosa, što je izuzetno važno.

"Ukoliko postoji jedna internacionalna akcija koja je posvećena ovom problemu i koja upućuje građane da bar jedan sat vode računa o planeti Zemlji, to je pozitivan pomak koji treba podržati", istakla je Agićeva.

Dodala je da je dobra svaka akcija koja može uticati na veće narodne mase ili ukazati većem broju građana na postojanje problema i nužnost djelovanja.

"Naravno da jedan sat nije dovoljno za našu planetu, ali bar taj jedan sat može naš način razmišljanja usmjeriti na tu temu i podstaći naše dodatno djelovanje", naglasila je Agićeva.

Kada je riječ o planeti i cjelokupnoj situaciji, gdje je Zemlja upala u neki vid plastične krize, Agićeva ističe da ima mnogo ekoloških problema i mnogo mogućnosti njihovog rješavanja.

"U BiH i njenim entitetima, kantonima i svim općinama treba da sagledamo te probleme i svako treba da djeluje u svojim mogućnostima i oblastima. Nadležne institucije i građani treba da djeluju na one probleme na koje mogu uticati. Bilo da govorimo o klimatskim promjenama ili o segmentu energije, zagađenju zraka ili vode, to jeste kod bilo kog ekološkog problema, institucije i građani treba da daju svoj doprinos", ispričala je Agićeva.

Prema nekim procjenama svjetskih organizacija, osam miliona tona plastike završi u morima i okeanima, mnoge zemlje smišljaju načine kako se izboriti s ovim problemom, ali po svemu sudeći Bosna i Hecregovina tapka u mjestu.

"BiH još nema uređen sistem prikupljanja, deponovanja, odvajanja i recikliranja otpada. Za nas je utopijski razmišljati o plastici jer jednostavno nismo na tom nivou. Kod nas skoro 60 odsto građana nema redovan odvoz otpada", naglasila je Agićeva i dodala da BiH tapka u mjestu i po pitanju okolišnih problema, jer ne želi da pristupi ozbiljnom rješavanja ovih problema.

Uprkos tome što imamo čiste rijeke, planine i šume, činjenica je da sve naše prirodne resurse uzimamo zdravo za gotovo.

Iz Centra za ekologiju i energiju su skrenuli pažnju na nadležene institucije, koje su se uspavale i ne rade ništa po pitanju očuvanja naše prirodne sredine, što štetno djeluje na građane, jer se i oni ponašaju u skladu s tim. I građani su ti koji uništavaju našu sredinu.

"Smatram da oni nisu krivi jer vlast mora postaviti okvire građanima. Vlast treba da se založi, da li subvencijama ili kaznama, da utiče na građane. Nadležne vlasti od globalnog do lokalnog nivoa, ali i sami građani treba da se trude i rade na tome da očuvamo našu planetu", zaključila je Agićeva.

Ove godine, pod sloganom "Skini se s plastike, navuci se na prirodu", WWF upozorava i na problem prekomjernog korištenja plastike i njenog neadekvatnog odlaganja, zbog čega svake godine osam miliona tona plastike završi u morima i okeanima.

"Jedan sat koji provedemo u mraku treba da služi kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost naše planete. Priroda nam je od vitalne važnosti, ona podstiče naš ekonomski napredak i razvoj, naše zdravlje, blagostanje i opstanak. Uprkos tome, mi guramo našu planetu do granica i priroda je ozbiljno ugrožena", istakla je Petra Boić-Petrač, koordinatorka inicijative u WWF za područje Balkana.

Radi podsjećanja, akcija "Sat za našu planetu", u svijetu poznata kao "Earth Hour", prvi put je održana u Sidneju 2007. godine, a danas se obilježava u više od 180 zemalja.