DOBOJ: Van porodice smješteno 23 djece

"U ustanovama je smješteno njih 13 - sedmoro u dobojskom prihvatilištu za djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja `Suncokret`, dvoje u banjalučkom Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja `Rada Vranješević` i četvoro u dobojskoj `Prijateljskoj kući`", izjavila je Nedićeva novinarima.

Nedićeva je navela da je u hraniteljskim porodicama smješteno šestoro djece, od kojih petoro u Doboju i jedno u Banjaluci, te četvoro djece koja su smještena u srodničkim porodicama.

Ona je rekla da u saradnji sa resornim ministarstvom realizuju projekat promocije hraniteljstva.

"Trenutno imamo tri aktivne porodice u kojima je smješteno šestoro djece i cilj nam je da se taj broj daleko poveća - da imamo bazu hranitelja koji će moći prihvatiti djecu do one trajnije brige, odnosno do završetka školovanja i njegovog osamostaljenja", navela je Nedićeva.

Nedićeva je ocijenila da je hraniteljstvo bolji vid zbrinjavanja u odnosu na ustanove, s obzirom na intenzitet emotivnog povezivanja djeteta sa jednom porodicom.

Ona je pojasnila da hraniteljstvo može biti i u kraćem periodu ili tokom vikenda, ako su djeca smještena u ustanovama, ali da starosna razlika između djeteta i hranitelja ne bi trebala da bude manja od 18, a veća od 45 godina.

Prema njenim riječima, postoje utvrđeni kriterijumi koje hranitelji moraju ispuniti, popit psihofizičkog zdravlja porodice ili legislativne provjere, a oni koju uđu u izbor prolaze odgovarajuću obuku od strane zasposlenih u centrima za socijalni rad sa kojima ostvaruju stalnu saradnju i nadzor.

"Ono što je najvažnije je da je porodica spremna da pruži toplinu doma i da zbrinu dijete na najadekvatniji način, kao što se to odvija u biološkoj porodici", rekla je Nedićeva.

Kako bi hraniteljstvo bilo popularizovano, Nedićeva navodi da postoji inicijativa da se ono sistemski osnaži, ali i da se povećaju finansijska davanja koja su nedovoljna i trenutno iznose oko 70 odsto od ukupne cijene smještaja osoba u socijalnoj zaštiti ili oko 400 KM, uz 200 KM za rad hranitelja.

Nedićeva je navela da se vodi računa kako se hraniteljstvu ne bi pristupalo isključivo iz materijalnih pobuda.

Ona je pojasnila da se u hraniteljske porodice smještaju djeca bez roditelja, djeca koja su preživjela traumu ili nasilje u porodici, ili djeca čiji biološki roditelji zbog loše materijalne situcije ne mogu da im obezbijede odgovarajuću zdravstvenu njegu i uslove za život.

Šef gradskog Odsjeka za zaštitu porodice i omladine Brankica Nikić rekla je da se djeca smještena u ustanovama poslije određenog perioda vraćaju biološkim roditeljima, ako se za to steknu uslovi, ili se djeca smještaju u hraniteljske porodice, zbog čega je vrlo važno da povećanje broja hranitelja.

Prema njenim riječima, specijalizovano hraniteljstvo se sve više aktuelizuje uz odgovarajuću obuku, odnosno zbrinjavanje djeteta koje zahtijeva posebnu brigu i njegu.

Nikićeva je naglasila da je veza između bioloških roditelja i hranitelja trajna.

"Mi se trudimo da djeca imaju kontakt sa biološkim porodicama bez obzira što su u hraniteljstvu ili ustanovama, jer je to bitan preduslov da prebrode svoje krize izlaska iz biološke porodice, ali i da izrastu u zdrave ličnosti. Za djecu je vrlo bitno da znaju odakle su, ko su i ko su im roditelji", rekla je Nikićeva.

Socijalni radnik Sanja Stanišić, zadužena za rad sa hraniteljskim porodicama, rekla je da je potreba za ovom vrstom zaštite djeteta u porastu, zbog čega Centar za socijalni rad intenzivira aktivnosti na promociji hraniteljstva.

Stanišićeva je izrazila zadovoljstvo što tokom njene prakse niti jedna hraniteljska porodica nije napustila svog štićenika i nakon za to zakonom predviđenih uslova, odnosno završetka školovanja i navršene 26 godine.