Mladi u BiH podijeljeni po etničkoj pripadnosti

Anketirani srednjoškolci u ova tri velika grada u Federaciji i Republici Srpskoj su jedinstveni da u svojoj zgradi, kvartu ili ulici ne bi voljeli da žive pripadnici romske zajednice, piše zagrebački "Večernji list" u izdanju za BiH.

Mladima u Mostaru su po prihvatljivosti Srbi na drugom mjestu, a Bošnjaci na trećem, u Sarajevu su mladina na drugom mjestu Hrvati, pa tek onda Srbi, a u Banjaluci poslije Srba mladi bi za komšije najviše voljeli Hrvate, dok su Bošnjaci na trećem mjestu, piše list.

Ove rezultate o razmišljanjima mlade populacije u BiH, vezano za etničke podele, Puhalo je objavio u "podebljem" stručnom djelu pod nazivom "Kako opažamo druge etničke grupe i njihove članove - Socijalna percepcija i etnička pripadnost kod srednjoškolaca u BiH", koje je finansirala njemačka Fondacija Friedrih Ebert.

Za "Večernji" su zanimljivi rezultati istraživanja na temu "Šta srednjoškolci iz Mostara, Banjaluke i Sarajeva misle o osobinama drugih etničkih skupina?"

Srednjoškolci iz Mostara, stoji u anketi, najviše opažaju Bošnjake kao podmukle, komunikativne, primitivne, svadljive, nekulturne, prljave, ali gostoljubive. Od pozitivnih osobina, pored komunikativnosti i gostoljubivosti, još se izdvajaju vrijedni, ljubazni.

Srbe mostarski srednjoškolci skoro uvijek opisuju pozitivnim osobinama.

Banjalučki srednjoškolci Bošnjake najviše percipiraju kao primitivne, svadljive, nekulturne, nepoštene, glupe i prljave. Za njih je, takođe, gostoljubivost kod Bošnjaka jedina pozitivna osobina, dok za Hrvate misle da su kukavice, podmukli, nepošteni i sebični.

Srednjoškolci iz Sarajeva pripadnike hrvatske etničke grupe najčešće doživljavaju kao kulturne, čiste, pametne, vrijedne, civilizovane i gostoljubive. Istovremeno, Srbe opisuju kao svadljive, nepoštene, podmukle, primitivne i drske.

Među osobinama koje najčešće sarajevski srednjoškolci "vežu" uz Srbe nema nijedne pozitivne osobine, izuzev komunikativnosti.

"Razlog za takve rezultate treba tražiti u nacionalizmu i državnom uređenju BiH koje se temelji na pravima i obavezama kolektiviteta, odnosno tri konstitutivna naroda, a ne pojedinaca", smatra autor istraživanja Srđan Puhalo, socijalni psiholog.