Čeka li vojsku BiH scenario JNA?
- Autor Slaviša Đurković Dobojski Info
- Budite prvi koji će ostaviti komentar!
Nepovratne količine novca odlaze na Oružane snage Bosne i Hercegovine, a njeno funkcionisanje i dalje nije regulisano u predsjedništvu BiH.
Sukobljeni nacionalni interesi kroz rat kulminirali su zajedništvom. Vojska Bosne i Hercegovine postala je simbol državnosti i ključan elemenat u razvoju države prema evroatlantskim integracijama. Osnovna funkcija mira i zaštite postaje upitna kada se postavi pitanje u čijem interesu bi vojska vršila svoje osnovne funkcije.
Izdvajanja za vojsku BiH na godišnjem nivou iznose 68 miliona KM samo za plate službenika. Uz te osnovne troškove dodaju se i troškovi održavanja vojne mašinerije, ishrane vojnika i modernizacija. Na kraju rashodi Oružanih snaga BiH prelaze cifru od 100 miliona KM.
“Specifičnost BiH je u tome što je ona sastavljena od tri komponente koje su imale svoju samostalnost zagarantovanu Dejtonskim mirovnim sporazumom a koje su ratovale u jednom istorijskom trenutku i to je jedan koriozitet kada je riječ o vojsci BiH”, kaže politikolog Vlade Simović i dodaje da do sada vojska BiH nije imala ozbiljnije izazove pred sobom da bi opravdala svoju ulogu i da bi opravdala jako velika budžetska izdvajanja.
“Ovdje nažalost postoji ta geneza sukoba i taj istorijski kontektst sukoba da se postavlja pitanje u slučaju novog sukoba između određenih strana u BiH koje su već ratovale kakvu bi ulogu vojska imala u svemu tome. Da li bi se ona opet podijelila po nacionalnom ključu i kao što se JNA podijelila i da ne bi mogla da odigra ulogu nekoga ko bi bio čuvar reda i mira. To je najveći problem vojske i time se i dovodi u pitanje ta glavna njena uloga”.
Nakon građanskog rata u Kostariki 1948, predsjednik José Figueres Ferrer je ukinuo vojsku zbog besmisla stvaranja zajedništva ljudi koji su pucali jedni na druge. Budžet predviđen za vojsku raspoređen je na državnu bezbjednost, obrazovanje i kulturu.
U Bosni i Hercegovini situacija u potpunosti drugačija. Bošnjačka politička elita insistira na postojanju vojske jer u njoj vide jedini oslonac koji bi osigurao državnu stabilnost.
“Najveći dio bošnjačke političke elite insistira na očuvanju te vojske dok srpska i hrvatska elita nisu zainteresovane za to. Ali to ima određen kontekst. Na neki način se Republika Srpska oslanja na svoje postojeće policijske snage i uvijek je okrenuta ka Srbiji. Vrlo je slično sa Hrvatima koji gledaju uvijek na Hrvatsku kao potencijalni resurs nacionalnoj samoodbrani. Koliko je to realno to je drugi aspekt priče. Kada je riječ o bošnjačkoj političkoj eliti onu su najzainteresovaniji za opstanak vojske jer prosto vide u tome jedini mehanizam svoga nacionalnog samoočuvanja u vojnom smislu.”.
Oružane snage Bosne i Hercegovine formirane su 1. januara 2006. godine i sastavljene su od 10.000 aktivnih vojnika, 1000 civilnih osoba na službi i 5000 pripadnika pričuvnog sastava.
“O cijeni koštanja zaista treba raspraviti. Ja sam jedan od onih koji misli da vojsku treba smanjiti na vrlo mali broj preostalih vojnika”, kaže profesor Fakulteta političkih nauka, Miloš Šolaja i dodaje da bi Oružane snage BiH trebalo svesti na 2.500 do 3000 hiljade aktivnih vojnika.
“Nemoguće je očekivati da ovako organizovana vojska bude element očuvanja političkog sistema BiH jer stabilnost tog sistema zavisi od sasvim drugih subjekata i drugih razloga a najmanje od interesa od vojske. Prema tome, onako kako je ona nastajala iz dvije vojske, iz više komponenti tako bi bio put i raspada”.
Prema riječima politikologa ogroman novac se izdvaja radi ličnih interesa. Vojska bez funkcije kao simbol očuvanja jednog nacionalnog duha košta previše Bosnu i Hercegovinu i na neki način je unazaduje. Sredstva koja se izdvajaju za OS BiH u velikoj mjeri bi doprinjela razvoju obrazovanja i kulture BiH i sigurno je na taj način približili standardu evropskih država.