DOBOJ: "Veterani Republike Srpske" najavili tužbu protiv Obrena Petrovića (VIDEO)
- Autor Milica Đurđević RTRS
- 6 Komentara
Predstavnici Gradskog odbora Udruženja "Veterani Republike Srpske" Doboj najavili su da će protiv gradonačelnika Obrena Petrovića pokrenuti tužbu za klevetu, zbog njegovih izjava pred Sudom BiH "da su Srbi izvršili zločin u Doboju".
Udruženje je od odbornika Skupštine grada zatražilo da na današnjoj sjednici Petroviću postave odborničko pitanje "s kojim pravom i u čije ime kao svjedok Tužilaštva pred Sudom BiH tvrdi da su Srbi u Doboju počinili ratni zločin", a ukoliko se to ne desi najavljuju blokadu rada Skupštine.
Predsjednik Gradskog odbora udruženja Sretko Bukejlović pojasnio je novinarima da su se na taj čin odlučili, jer Petrović uporno izbjegava susret, uključujući današnji.
"Ukoliko odbornici ne žele ili ne smiju da mu postave takvo pitanje, ne mogu nas predstavljati, te najavljujemo da ćemo tražiti sve zakonom dozvoljene načine da blokiramo rad Skupštine, već od naredne sjednice", najavio je Bukejlović.
Bukejlović je uputio zahtjev odbornicima da u dnevni red današnje sjednice uvrste i inicijativu za izgradnju centralnog spomen-obilježja poginulim borcima u odbrani Doboja tokom odbrambeno-otadžbinskog rata u Gradskom parku.
U delegaciji Udruženja "Veterani Republike Srpske", koja je danas došla ispred Gradske uprave u namjeri da sa gradonačelnikom razgovara o boračkoj problematici, bio je i predsjednik Skupštine Udruženja Dragan Savić.
On je istakao da je Doboj lokalna zajednica u Republici Srpskoj u kojoj se najmanje čuje glas boraca.
Gradski odbor udruženja u utorak, 21. februara, najavio je da će danas u 10.30 časova sa delegacijom doći u Gradsku upravu, kako bi sa gradonačelnikom Petrovićem razgovarali o boračkoj problematici.
U otvorenom pismu od Petrovića su zatražili razgovor o dvije teme – odnos prema "Veteranima Republike Srpske" udruženju od javnog interesa za Srpsku, te o njegovoj ulozi kao svjedoka Tužilaštva pred Sudom BiH i izjavi "da su Srbi izvršili zločin u Doboju".
Od Petrovića su namjeravali da traže i odgovor na pitanje "zbog čega se ne pristupa izgradnji centralnog spomenika poginulim borcima u odbrani Doboja tokom odbrambeno-otadžbinskog rata.
Srodni članci
- DOBOJ: Oprez vozači zbog novog snijega
- S NOVOM GODINOM NOVI UDARI NA DŽEPOVE: Poskupljuje i hljeb!
- DOBOJ: Servisna informacija Policijske uprave Doboj za dan 09.01.2025. godine
- DOBOJ NA DNU LJESTVICE IZVOZA: Statistika potvrđuje loše stanje privrede
- Privatni fakulteti pred gašenjem zbog afere sa diplomama
6 Komentara
-
Tužite one zločince koji ubiše Karla Grgića,Dragu Martinovića.Jorgić je crko u Njemčkoj ,ostali su Gama,Predo i ostali zločinci.
-
Antonio,bilo je svega u Doboju tog aprila,maja i juna,al ne smijes zaboraviti da je Doboj kao i ostatak ovog dijela RSa tad bio pod opsadom u okruzenju muslimana i hrvata.Da su bolesnici i dijeca u bolnucama umirali bez osnovnih potrepstina,i vlast se brinula oko tog kako da se ta opsada probije i prekine obruc koji nas je gusio na smrt.A u tom vremenu su se sigurno desavala i neka ubistva,ali za ta ubistva je odgovoran ako ih nije sankcionisao upravo Obren koji je bio komandir policije,a ne ovi koji su se brinuli kako da se prekine opsada i koji su bili na visim pozicijama,
-
@antonio
A, šta je za to vrijeme radio Obren?
Zar on nije bio na čelu policije koja je to trebala da spriječi?
Koliko je starješina VRS završilo u Hagu i po robijama zbog komandne odgovornosti zbog nekih budala za koje koje nisu ni znali dok nisu već napravili to što su napravili? -
Ova dijana ko pokvarena ploca samo vrti jednu te istu pricu.Nevinascad srbi samo se branili i usput sve palili, pljackali i ubijali
-
Dobojlija 28.02.2017. 21:28 Pokolj u Doboju odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina koje su počinili JNA i srpska paravojska, poglavito "Martićevci" i Beli orlovi, u okolici i u samom Doboju od travnja do jeseni 1992 tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Vrhovni sud Düsseldorfa je u presudi protiv Nikole Jorgića 1997. zaključio da su ti zločini su bili čin genocida.[1][2][3] Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) registrirao je 2314 žrtava rata (poginulih i nestalih) u općini Doboj.[4] Sadržaj [sakrij] 1 Kronologija 2 Suđenja 3 Izvori 4 Vanjske poveznice Kronologija[uredi VE | uredi] Prema presudi vrhovnog suda Düsseldorfa, od travnja do jeseni 1992. su JNA i srpske paravojske krenuli u koordiniranu akciju etničkog čišćenja područja Doboja.[5] Elementarni temelji egzistencije Bošnjaka i Hrvata su uništeni silom u tom području: sredstva su bila uništavanje kuća, kulturnih i religioznih građevina i cijelih sela i gradskih četvrti, masovna ubojstva, pljačkanje, ucjene i od vlasti toleriran teror paravojnih postrojbi.[5] Uhićeni muškarci su nezakonito odvedeni u sabrine logore u kojima su vladali neljudski uvjeti, a morali su vršiti prisilni rad i trpiti maltretiranja stražara.[5] Doboj Doboj je bio geostrateški važan grad zbog glavnih poveznica zapadnih i istočnih srpskih područja te je bio drugo najveće čvorište željezničkih pruga u bivšoj Jugoslaviji.[5] Prema popisu iz 1991., općina Doboja imala je oko 102.000 stanovnika, od kojih su 40.1 % bili Bošnjaci, 38.8 % Srbi a 12.9 % Hrvati. 3. svibnja 1992. središte grada zauzeli su Srbi, bošnjačke četvrti su napadnute teškim topništvom a mladi muškarci i pripadnici inteligencije su nepravomoćno uhićeni. Selo Mala Bukovica je opkoljeno u travnju. Bošnjačkom stanovništvu je zabranjeno napuštati to mjesto. Dva mjeseca kasnije, bošnjačkim muškarcima je oduzet novac i sve vrijednosne stvari te su deportirani u logor.[5] 4. svibnja zauzeto je selo Bukovačke Čivčije a muškarci su istjerani iz kuća, pretučeni i odvedeni, dok je mjesna džamija razorena eksplozivom. [5] Selo Grapska su JNA i paravojske napali tenkovima, raketama zemlja-zrak i minobacačima jer je stanovništvo odbilo njihovu zapovijed o predaji svih oružja. Time su uništene mnoge kuće. Zarobljenici su padom naselja marširali u koloni do Kostajnice gdje su odvojene žena, djeca, stariji i invalidi te potom odvezeni autobusom i pušteni daleko od svojih domova.[5] Muškarci su odvezeni u logor. Selo Ševarlije ostalo je pošteđeno rata do ljeta, tako da je većina Bošnjaka pobjeglo. 17. ili 18. lipnja su preostali muškarci okupljeni u jednu skupinu gdje su ih ponižavali i pretukli. Postojala su najmanje četiri zatvorenička logora na području Doboja.[5] Nakon rata, Doboj je ostao u Republici Srpskoj. Suđenja[uredi VE | uredi] Jorgić je osuđen da je u Grabskoj ubio 22 mještana - žene, starije osobe i invalide - koji su se prestrašeni ratnim razaranjem skupili na otvorenom. Tri zarobljena Bošnjaka su morala odvesti leševe u masovnu grobnicu. U Ševarliju je sa paravojnom postrojbom zarobio 40 do 50 mještana te ih mučio a šestero je samovoljno smaknuo, dok je sedma žrtva preminula kada je je zapaljena u štali zajedno sa šest leševa. Jorgić je također kasnije ubio zarobljenika u zatvoru kada mu je stavio limenu kantu na glavu te ga tako brutalno lupio sa drvenom palicom da je ovaj na mjestu preminuo. [5] Jorgić je osuđen na četverostruki doživotni zatvor zbog svojih zločina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora zbog zbog zločina protiv čovječnosti, između ostalog i za sljedeće zločine u Doboju:[6] ubojstvo 34 Bošnjaka i/ili Hrvata u selu Gornja Grapska 10. svibnja 1992. nepravomoćni zarobljenici su odvezeni u logore u kojima su vladali neljudski uvjeti. 2005., sud u Zenici je počeo sa formalnim saslušanjem aktivnosti nekoliko bosanskih Srba osumnjičenih za ratne zločine protiv nesrpskih civila u Doboju - Milovan Stanković, bivši vojni zapovjednik za grad; Milan "Mico" Ninković, bivši predsjedatelj mjesnog ogranka SDS-a i bivši ministar obrane; Andrija Bjelošević, voditelj centra za sigurnost u Doboju. Jedan od incidenata za koje ih se tereti je smaknuče 15 civila iz središnjeg zatvora Spreča u Doboju u svibnju 1992.; niz masovnih egzekucija nesrpskog stanovništva kraj rijeke Bosne između 17. i 19. lipnja 1992.; niz masovnih egzekucija u vojarni u selu Miljkovac 12. srpnja, 1992; te upotreba civila za živi štit. [7] Bosanski sud za ratne zločine osudio je srpskog zapovjednika Predraga Kujundžića na 22 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Bio je pripadnik postojbe "Predini vukovi" koja je agirala oko Doboja. Osuđen je zbog silovanja i držanja Bošnjaka i Hrvata kao živog štita.[8]
Više detalja na: https://www.cafe.ba/vijesti/248570_Potraga-za-prvim-covjekom-Doboja-Petrovic-bolestan-ili-izbjegava-veterane.html -
Dijana!
Ajde molim te kao čovjeka,ne kao nacionalnost reci 02.05.1992 g.o kojem okruženju misliš ?? Pa i sad se većina Muslimana vratila u Miljkovac,Čaršiju,Krčevine,Čaire ??? Jel to hoćeš reć da ih ponovno treba klati i masakrirati.U Prisade se nije niko vratio,prošetaj i pogledaj djelo onih koje braniš.Osteće vječiti spomenik zle i genocida.Zar zaista misliš da je 83-trogodišnja majka Karla Grgića predratnog komandira policije držala Doboj u okruženju da ju se moralo silovati i da žena umre od posledica iživljavanja sam zato što je Hrvatica,Karlu se ni kosti neznaju gdje su,otac mu takođe ubijen,Ivice Petrovića vođe grupa Dobojski Dukati roditelji po 87 godina pobijeni,Jozo Bilić i supruga mu zapaljeni u kući po 67 g.imali.Zar zaista ti ljudi su blokirali grad,Karlo je čak ostao u stanu lojalan građanin nije nikog okruživao,al je izveden iz stana i ubien.Zar kao čovjek ili ljudsko biće odobravaš takve zločine,kao srbin znam da odobravaš,al kao ljudsko bićete pitam ?????