Povećana koncentracija toksičnih elemenata u donjem toku Spreče

Uprkos tome, građani u blizini Spreče i dalje siju, ali i prodaju poljoprivredne kulture.

Prema monitoringu donjeg toka rijeke Spreče za 2016. godinu, kojeg je uradio Federalni zavod za agropedologiju, na 24 mikrolokacije je u tlu utvrđen sadržaj žive, po zdravlje ljudi vrlo opasnog teškog metala, iznad dozvoljene granice.

"Rezultati sadržaja žive veći su nego u 2014. i 2015. godini", upozoreno je u izvještaju koji je nedavno razmatrala Vlada FBiH.

Utvrđeno je i povećano prisustvo nikla, hroma i kadmija, te policikličnih aromatskih ugljikovodika (PAH), koji su toksični.

"Analizom 30 uzoraka uzetih na području koje zahvata općine Lukavac i Gračanica definisana je preliminarna zona rizika za uzgoj poljoprivrednih kultura, ukupne površine 351 hektar. Kulture tu uzgajane ne treba koristiti u ishrani životinja i ljudi zbog povišenog sadržaja teških metala i PAH-ova u tlu i biljnom materijalu", stoji u izvještaju.

Prisustvo teških materijala nema štetno dejstvo

Navedeno je da na određenim mikrolokacijama prisustvo teških metala, zbog njihovog porijekla, nema štetno dejstvo. Međutim, u analizi se za više mikrolokacija navodi da treba biti oprezan. Tako se zbog sadržaja PAH-ova preporučuje uzimanje ograničenih količina određenih vrsta poljoprivrednih kultura uzetih s određenih mikrolokacija, pa na primjer osoba prosječne težine 60 do 70 kilograma dnevno treba konzumirati pola glavice luka sa dijela područja Dobošnice, 60-70 grama mrkve ili šest do sedam grama graha dnevno. Istovremeno se zbog povećanog prisustva teških metala i PAH-ova kulture s određenih područja poput Devetka, Krtove, Sižja, Miričine ne preporučuju nikako za korištenje u ishrani životinja i ljudi. Crveni luk sa dijela područja Gnojnice ne smije se nikako konzumirati, kao ni kukuruz, a mrkva se za osobu prosječne težine 60-70 kilograma preporučuje u količini od 30 do 35 grama dnevno. Tikva sa dijela područja Miričine takođe je potpuno zabranjena, kao i plod divlje jabuke i krompir.

Emir Avdić, predsjednik Udruženja za zaštitu flore i faune Lukavac, ističe da je uz Spreču puno poljoprivrednog zemljišta i da ljudi pored puta prodaju proizvode, a dosta građana ih kupuje, što govori da ljude nije strah, ali i da nisu svjesni opasnosti jer su nedovoljno informisani.

"Ljudi više gledaju ekonomski, nego ekološki faktor"

"Ljudi više gledaju ekonomski, nego ekološki faktor", dodao je Avdić. Kao moguće uzročnike zagađenja navodi industriju jer je veliki broj zagađivača u slivu Spreče, divlje deponije kojih je samo u Lukavcu bilo oko 200, te rudničke separacije.

Federalni zavod za agropedologiju i ranije je radio monitoring, te je Vlada FBiH još 2015. godine zadužila Federalnu upravu za inspekcijske poslove da utvrdi potencijalne zagađivače, a Federalnu upravu Civilne zaštite da zabrani korištenje ovog zemljišta.

"Vlada očigledno ne poznaje propise. Nije u nadležnosti Civilne zaštite da brani korištenje zemljišta. To može Ministarstvo poljoprivrede. Rezultati monitoringa koji su tek urađeni pokazali su da sad ima i žive. To je poražavajuće i štetno. Treba zabraniti proizvodnju hrane i napasanje stoke. Međutim, do sada ništa nije zabranjeno. Ljudima treba nadoknaditi štetu, uraditi regeneraciju. Treba pronaći uzročnike, ali to onda veže sa sobom druge stvari, radna mjesta. Zdravlje je očito najmanje važno", kazao je Zdenko Tadić, direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite Tuzla.

Odgovore federalne inspekcije nismo dobili, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK Abdulah Zukić nije bio u uredu. 

Učinak teških metala

* Živa - štetno djeluje na mozak, nervni sistem, bubrege i jetru, a djeca zaražena živom su slabije inteligencije, lošije čuju i slabija im je koordinacija pokreta

* Kadmij  - akumulira se u nekim tkivima, naročito jetri i bubrezima, a višegodišnji efekti dovode do hipertenzije, raka prostate i pluća

* Količine mobilnog nikla - nisu direktno toksične za biljke ako u tlu ima dosta kalcija koji umanjuje toksično djelovanje većih količina nikla

* Četverovalentni hrom je i kancerogen