OBRAZOVANJE Inkluzija uspješna samo na papiru
- Autor SRNA
- Budite prvi koji će ostaviti komentar!
Iako je u BiH inkluzija model koji je formalno-pravno zaživio prije dugog niza godina, još se ne može govoriti o uspjehu u sistemu obrazovanja, odnosno u praksi, na to su ukazali roditelji i stručnjaci u ovoj oblasti rada u oba entiteta.
Posljednji primjer koji je otvorio ovo pitanje odnosi se na umanjenja naknada asistentima u nastavi u RS, nakon što je resorno ministarstvo 18 dana od početka nastave školama poslalo saglasnost o angažovanju asistenata.
Asistenti u nastavi RS angažuju se na osnovu ugovora o djelu koji na osnovu saglasnosti Ministarstva sklapaju škola i asistent. Nemaju zdravstveno osiguranje, staž, ni prava na državni praznik.
Željka Peršić, predsjednica Organizacije "Svjetlice" iz Banjaluke i majka djevojčice s Daunovim sindromom, ukazuje na problem neusklađenosti nastavnog programa i činjenicu da je selekcija pri odobravanju asistenata otežala situaciju mnogim roditeljima, te ih primorala da sami plaćaju ovu potrebu.
"Egzistiraju paralelno prakse segregacije u vidu specijalnih škola i vrlo uskih shvatanja inkluzije", rekla je Ana Kotur, aktivista za prava osoba s invaliditetom.
Ona rješenje vidi u povećanju broja mobilnih timova koji bi pružali podršku školama koje su već inkluzivne, kao i školama koje to moraju postati, smanjivanju broja đaka u odjeljenjima koja imaju djecu sa poteškoćama u razvoju, te dodatnoj edukaciji stručnog nastavnog kadra za rad s djecom sa poteškoćama u razvoju.
"Odnedavno su svi socijalni radnici i defektolozi obavezni proći rad s djecom kao asistenti u nastavi, kako bi uopšte polagali stručni ispit. To je pomak", izjavila je Sanela Ljumanović, učiteljica OŠ "Osman Nakaš" u Sarajevu, koja je s učenicima izborila ovakav ishod.
Ona je u žižu javnosti dospjela nakon što je čitav razred naučila znakovnom jeziku, kako bi učenik Zejd Ćoralić mogao pohađati redovnu nastavu. Međutim, učiteljica dodaje da je u FBiH takođe mnogo problema koji nisu riješeni, počevši od arhitektonskih barijera za djecu, do nedostatka defektologa. Lejla Somun-Krupalija iz Sarajeva, koja je s timom stručnjaka istraživala ovu oblast, između ostalog podsjeća da u BiH ovu oblast zakonski tretira niz akata.
"Inkluzivno obrazovanje se zalaže da škola bude mjesto gdje su svi dobrodošli sudjelovati u njenom radu, kojoj svako pripada kao uvažavan član, gdje se i učenici i odrasli međusobno podržavaju u interaktivnom učenju", naglasila je ona.
UNICEF u BiH provodi analizu situacije u vezi sa djecom sa poteškoćama u razvoju u sistemu obrazovanja, a rezultati istraživanja će uskoro biti poznati.