Od 9. januara stupa na snagu zaštitni mehanizam koji predviđa mogućnost suspenzije bezviznog režima

Uvođenje pomenutog zaštitnog mehanizma moglo bi ozbiljno zaprijeti i zemljama zapadnog Balkana uključujući i Bosnu i Hercegovinu ponovnim uvođenjem viza ako se dokaže da iz ovih zemlja u EU dolazi veliki broj lažnih azilanata.

Također, pravo na slobodno kretanje moglo bi da bude ograničeno i državljanima zemlja članica EU-a kao što su Bugarska i Rumunija.

Naime, Njemačka je već uznemirena mjerom koja je stupila na snagu 1. januara, kada je građanima Bugarske i Rumunije, nakon sedam godina odugovlačenja od stupanja u članstvo, omogućeno da uživaju slobodu kretanja ljudi, rada i kapitala u EU.

Tako pojedini njemački političari predlažu da se svim državljanima Rumunije i Bugarske, koji dođu u Njemačku, uzmu otisci prstiju kako bi bili evidentirani i spriječeni da u Njemačkoj žive na socijalnoj pomoći duže od tri mjeseca.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda smatraju kako bi se uvođenjem suspenzije bezviznog režima prekršila osnovna ljudska prava slobode kretanja i rada u zemljama EU-a.

Mehanizam predviđa da Evropska komisija može po hitnom postupku uvesti vize ukoliko dođe do “naglog porasta neregularnog priliva pridošlica ili neosnovanih zahtjeva za odobravanje azila” iz neke zemlje.

Ukidanje bezviznog režima na šest mjeseci moguće je i u slučaju nepoštivanja ugovora o readmisiji, odnosno odbijanja zahtjeva EU-a da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji su zloupotrijebili bezvizni režim.

Mehanizam se pokreće ako jedna ili više zemalja članica EU-a ukaže na zloupotrebu prava na slobodno kretanje garantirano Šengenskim sporazumom, a konačnu riječ da li će ove mjere stupiti na snagu ima Evropska komisija.

Ranije su iz Bruxellesa poručili da će se zaštitni mehanizam koristiti isključivo kao krajnja mjera, u slučaju da svi drugi napori da se problem lažnih azilanata riješi pokažu bezuspješnim.