DOBOJ: Pravnim apsurdima do presude za ratni zločin

Pijunović je proglašen krivim zbog "zastrašivanja i premlaćivanja civila, te oduzimanja novca", dok je oslobođen odgovornosti za odvođenje civila, ubistva i silovanja.

Na ovu presudu, koju je Okružni sud u Doboju donio 3. jula, postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Pijunovićev advokat Siniša Lopandić rekao je Srni da je odbrana ogorčena ovom presudom jer je tokom vođenja procesa učinjeno niz povreda Zakona o krivičnom postupku i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ključni prigovor odbrane je pitanje postojanje nadležnosti Okružnog suda Doboj jer nije ustanovljeno da se radi o djelima počinjenim u oružanim sukobima, na čemu je odbrana insistirala tokom cijelog postupka.

Lopandić je istakao da je iznenađen odlukom Okružnog suda da je optužba dokazala da su djela za koja se Pijunović tereti izvršena tokom oružanih sukoba u BiH, što im daje kvalifikaciju krivičnog dijela ratnog zločina.

"Sva djela koja terete optuženog desila su se u periodu od 3. do 7. juna 1992. godine i kao takva ne uklapaju se u period proglašenja ratnog stanja", podsjetio je Lopandić.

On je naglasio da je tužilaštvo u samom startu moralo da dokaže činjenicu postojanja oružanih sukoba jer bez nje nema ni krivičnog djela ratni zločin, što za sobom povlači pitanje nadležnosti Okružnug suda koje je veoma upitno.

"Ako nema oružanog sukoba dokazanog na početku suđenja - nema ni nadležnosti postupajućeg suda već niže sudske instance za blaža krivična djela iz grupe osnovnih krivičnih djela", pojasnio je Lopandić.

On je izrazio ogorčenje da je sud na taj prigovor odbrane rekao da će svoju odluku donijeti u odluci o glavnoj stvari, što je, kako je istakao, pravni apsurd koji je neviđen na ovim prostorima.

Lopandić je istakao da su primjer apsurdnosti činjenice da se optužba uopšte nije upuštala u dokazivanje oružanog sukoba, te da je Tužilaštvo na kraju dokaznog postupka dostavilo dokaze da je postojao oružani sukob.

"U predočenim dokazima Tužilaštvo ne navodi da su se sukobile određene vojske, da je to dokazano na terenu niti da postoji uzročno posljedična veza radnji optuženog sa tim oružanim sukobom u vrijeme izvršenja radnje", naglašava Pijunovićev branilac.

On je dodao da Tužilaštvo nije predočilo ni dokaze da potkrijepi navode iz optužnice koje terete Pijunovića da je izvršio najteža krivična djela - ubistvo, silovanje i druge radnje koje imaju elemente zločina protiv čovječnosti, koje su, kako je postupak odmicao, otpale i od kojih je ostala sama optužba, a ono što je ostalo od tačaka ne može se staviti na teret jer optužba nema uporišta u izvedenim dokazima.

Lopandić nije htio da se upušta u konkretna obrazlaganja pojedinačnih tačaka optužnice dok ne dobije pismenu odluku postupajućeg suda zašto je sud zaključio na osnovu tako izvedenih dokaza da je optuženi odgovoran za pojedini tačke optužnice.

On je naveo da odbrana osporava karakter dokaza tužilaštva koji su isključivo subjektivni iskazi po sistemu "rekla-kazala".

Lopandić je naveo da je u sudskim praksama Haškog tribunala, međunarodnim i sudovima u BiH pokazano da se na iskazima svjedoka po sistemu "rekla-kazala" ne mogu zasnovati osuđujuće sudske odluke pogotovo ako su to jedini dokazi, kao što je to u slučaju "Pijunović".

Lopandić je naveo i da optužba nije iznijela objektivne dokaze.

"Jedan od oštećenih svjedoka, na osnovu čijeg iskaza je zasnovana optužba na glavnoj raspravi, pred sudom izjavljuje da zna da mu je optuženi naneo povrede na osnovu priče drugog svjedoka, koji je takođe saslušan pred sudom a koji je na glavnoj raspravi negirao da je bio prisutan kada su povrede nanijete kao i da je tada vidio optuženog", rekao je Lopandić.

On je ukazao da su tokom davanja izjava na sudu oštećeni potvrdili da se ne radi o optuženom Pijunoviću o čemu su dali i izjavu, a sve to je izvedeno kao dokaz na sudu.

Ukazavši i na povredu pravila postupka o prepoznavanju optuženog, Lopandić je istakao da nijedna radnja prepoznavanja kod oštećenih nikada nije izvršena, pa ni i u postupku koji je pokrenut 1997. godine kod istražnih organa Kantonalnog suda u Zenici.

"Tako da ostaje tajna ko je taj koji je označio Pijunovića kao lice koji je oštećenima naneo povrede", rekao je Lopandić.

Tužilaštvo je odbacilo prijedloge odbrane o suočenjima i saslušanju određenih lica na okolnosti Pijunovićevog karaktera i njegovom odnosu prema građanima svih nacionalnosti prije i tokom rata, uz obrazloženje da nije od bitnog uticaja za dokazni postupak, čime je, kaže Lopandić, narušen princip jednakosti i pravila Evropske konvencije o ljudskim pravima.