DODIK PROGLAŠEN KRIVIM Godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, Lukić oslobođen

Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću trajalo je godinu dana.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza o proglašenju važećim dva zakona Republike Srpske koja je Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona u Službenom glasniku RS.

Naime, na sjednici Narodne skupštine RS u junu 2023. godine usvojeni su Zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS, kao i Zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske.

Šmit je 1. jula 2023. godine poništio ta dva zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.

Navedene Šmitove izmjene objavljene su u “Službenom glasniku BiH” 7. jula, isti dan kada je i Dodik potpisao ukaze kojima je proglasio zakone usvojene u NSRS važećim.

Oba zakona su potom objavljena u Službenom glasniku Srpske i stupila su na snagu.

Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv Dodika i Lukića podiglo 11. avgusta, a Sud BiH ju je potvrdio 11. septembra 2023. godine.

Glavni pretres je počeo 5. februara 2024. čitanjem optužnice.

Na pitanje sutkinje je li razumio optužnicu, Dodik je rekao da “ništa nije razumio”, a kada je upitan za lične podatke, poput datuma rođenja, odgovorio je da “kad sam se rodio nisam bio svjestan”.

Dodikova odbrana je tražila premještanje suđenja u Banjaluku zbog pristrasnosti.

Kako taj zahtjev nije ispunjen, Dodikova odbrana je zatražila izuzeće svih sedam sudija koji su odbili premještanje suđenja u Banjaluku, te su tražili ponovno razmatranje tog zahtjeva.

U međuvremenu je sudija Suda BiH, Mirsad Strika koji je vodio proces protiv Dodika “otišao u penziju”, pa je slučaj preuzela sutkinja Sena Uzunović.

Početkom oktobra 2024. godine Dodikova odbrana je po drugi put zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović, koju je Dodik tad optužio da nije preduzela ništa povodom ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu 1990-ih, kad je radila u tom hercegovačkom gradu.

Sud BiH je to nazvao napadom na njen ugled i profesionalnu karijeru, te pojasnio da su za taj zločin osuđeni pripadnici Policijske stanice Konjic i odbio zahtjev Dodikove odbrane za njeno izuzeće.

Tužilaštvo BiH je od samog početka suđenja tvrdilo da je optužnica protiv Dodika i Lukića bazirana na neprovođenju odluka “visokog predstavnika”, dok je odbrana navela da je postupak usmjeren protiv ustavnih organa Republike Srpske i nastojanja da se Dodik skloni iz političkog života u BiH.

Dodik je ponavljao da je riječ o “političkom procesu” i da je jedino Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne Kristijan Šmit koji je “nelegalan”.

U završnoj riječi pred Sudom BiH, Tužilaštvo BiH je zatražilo da Dodik i Lukić budu kažnjeni kaznom zatvora i 10 godina zabrane političkog rada, dok je odbrana tražila da budu oslobođeni.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!