POČELO JE: Da li je neko zaradio na dobojskim „kobajagi” nasipima?

Odbornik Socijalističke partije u Skupštini grada Doboja Srđan Todorović osporio je validnost izvještaja Gradskog štaba za vanredne situacije i rekao je da je na osnovu predračuna sa ljudima iz građevinske struke, ukupna suma za navedene radove na bazi dnevne potrošnje goriva, efektivnog rada mašina pomnoženo sa brojem radnih dana oko 400.000 KM, a ne 1.327.726,51 KM.

Do te sume, kaže on za Srnu, došlo se nakon razgovora predstavnika gradske uprave sa ministrom prosvjete i kulture Republike Srpske Goranom Mutabdžijom i ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Petrom Đokićem 3. juna, kada je gradonačelnik Doboja Obren Petrović rekao da je dnevna potreba mašina za gorivom oko 5.000 litara.

Todorović je pojasnio da je sporan obim izvršenih radova i cijena do koje se došlo na osnovu računice prikazane u izvještaju Gradskog štaba za vanredne situacije.
"Izvještaj je sastavljen na osnovu zapisnika koji su sačinili službenici gradske administracije koji su bili na terenu i koji su trebali da isprate - ko je radio, koliko sati i koliko mašina je angažovao", naglasio je odbornik Socijalističke partije.

Prema njegovim riječima, do iznosa od 1.327.726,51 KM došlo se na način da su radni sati pomnoženi sa ugovorenom cijenom radova, koja je već ranije utvrđena gradskim aktom.

Todorović je istakao i da količine izvezenog materijala na nasipu ne odgovaraju stvarnom stanju.

Kao primjer Todorović je naveo lokalno preduzeće "Josipović", kojem će grad za 15 dana rada isplatiti 493.543,91 KM. "Kada se preračuna efektivan rad mašina to preduzeće mora imati najmanje 55 mašina koje radile po cijeli dan."

Postavlja se pitanje da li vlasnik preduzeća raspolaže sa tom mehanizacijom i sa 55 prijavljenih radnika koji tu mehanizaciju treba da opslužuju?

"U izvještaju je navedeno da je od ukupnog iznosa 493.543,91 KM, na ime troškova za izgradnju nasipa koje nije trajalo više od 12 sati obračunato 250.000 KM", istakao je Todorović, dodavši da za tu sumu i vrijeme treba da radi mnogo više mašina.
Ideja gradonačelnika Obrena Petrovića je da se formira skupštinska komisija koja će preispitati navedeni iznos pokušaj da se odgovornost prebaci na članove komisije, smatra Todorović.

Još direktniji od Todorovića bio je Momor Dejanović iz Centra za humanu politiku koji tvrdi da gradonačelnik poplavljenog Doboja pere budžetski novac, dok mu narod gladuje.

"Centar za humanu politiku nije iznenađen ponašanjem gradonačelnika Doboja u vrijeme ugroženosti, poplavljenosti i nakon poplava u ovom gradu, a posebno kada je predložio gradskoj skupštini usvajanje odluke o pranju više od milion KM preko svojih ili firmi u vlasništvu odbornika i bliskih prijatelja, za naduvane, izmišljene, nekontrolisane ili nepotrebne poslove na izgradnji i utvrđivanju nasipa za odbranu od poplava poplavljenog Doboja i drugim poslovima sanacije štete od poplava", piše Dejanović.

On očekuje je da će dobojski gradonačelnik, zajedno sa svojimm kako kaže, prijateljima i zaštitnicima, opljačkati milione ili desetine miliona KM od pomoći, koju će ovaj grad dobiti u narednom periodu.

"Neodgovorno i kriminalno ponašanje dobojskog gradonačelnika ima dvanaestogodišnji kontinuitet i podršku predstavnika entitetske i drugih vlasti, policije, pravosuđa, nekih ambasada i visokog predstavnika u BiH'', kaže Dejanović i optužuje Dejanovića da bi trebao krivično odgovarati i za ubistva, mučenja, pljačku i progon nesrpskog stanovništva u ratu i kupovinu izbora i oslobađajuće presude za ubistvo potpredsjednika SDS, kao i za pljačku nekoliko desetina miliona KM prilikom nabavki, prodaje građevinskog zemljišta i poslovnih prostora, izmjene regulacionih planova, izdavanja građevinskih dozvola i slično. Obren Petrović, tvrdi Dejanović, prodaje šibicarsku priču o probosanskoj orjentaciji, podršci evroatlanskim integracijama, mučeništvu i političkom progonu.

CHP je dopunio prijavu protiv dobojskog gradonačelnika o odgovornosti za smrt više lica i štetu od poplava, zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj prilikom plaćanja oko pola miliona KM „Josipoviću“, blizu tristo hiljada KM „Rial Špedu“, preko sto hiljada KM „Đurkoviću“ u vlasništvu lica koje je u sukobu interesa i blizu sto hiljada KM „Autokomercu“, na ime poslova prevencije, otklanjanja opasnosti i sanacije posljedica od poplava, piše u saopštenju CHP-a.

Ovo je prvi slučaj nakon poplava u Srpskoj da su se pojavile sumnje u raspodjelu javnog novca privatnim preduzećima koja su svojom logistikom učestvovala u odbrani od poplava ili saniranju posljedica.

S obzirom da, kao što je poznato, republička i skoro svaka gradska i opštinska vlast u Srpskoj već dvije decenije neprekidno pumpa novac iz budžeta jaranskim preduzećima, postavlja se pitanje: Šamac, Banja Luka - ko je sljedeći?

(naslovna fotografija: kobajagi nasip koji je oprala voda)