Fakulteti moraju dokazati kvalitet

Studenti očekuju da se ove mjere uvrste i implementiraju u petogodišnju strategiju obrazovanja, kao i da budu osnov budućih najavljenih reformi u obrazovnom sistemu.

Kada je ocjena kvaliteta obrazovanja u pitanju, iz Unije studenata RS predlažu da se ona bazira na broju stalno zaposlenog kadra, broju sati koje profesori provode na fakultetu, broju profesora koji predaju više od jednog predmeta, analizi obavezne literature i broju sati praktičnog rada.

"Jedan profesor ne može da bude ekspert za više naučnih oblasti, a nije rijetkost da jedan predaje na više fakulteta. Praksa jedan profesor - jedan predmet trebalo bi da donosi najviše bodova. Najveća slabost naših fakulteta je nedostatak praktične nastave koja je često svedena na puku formalnost", jedan je od zaključaka u ovim prijedlozima.

Za ocjenu kvaliteta fakulteta oni traže da se u obzir uzme broj profesora koji su doktorirali na vrhunskim fakultetima, te broj naučnoistraživačkih projekata na kojima je fakultet učestvovao.
Predloženi su i kriterijumi za ocjenu naučnoistraživačkog rada, a prema njima prilikom rangiranja treba vidjeti koliko je zaposlenih osvojilo međunarodne nagrade i broj objavljenih radova u naučnim časopisima.

Predrag Govedarica, potpredsjednik Unije studenata RS, smatra kako bi se na ovaj način doprinijelo promjeni stanja u visokom obrazovanju, za koje je ocijenio da ide u ambis.

"Prije svega očekujemo da se rangiranje fakulteta uvrsti u Strategiju obrazovanja za period 2015-2020. godine. Moraju da se definišu dvojni radni odnosi profesora jer je nemoguće da oni predaju na pet ili deset fakulteta ili nekoliko javnih univerziteta, kao i da privatni fakulteti budu ocijenjeni. Moramo krenuti od svih kancerogenih dijelova u lancu visokog obrazovanja", kazao je on.

Kaže kako Unija studenata RS još nije dobila povratnu informaciju od strane resornog ministarstva kada je zatražena reakcija za dva privatna fakulteta u Brčko distriktu.

Radoslav Grujić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i predsjednik Savjeta za razvoj visokog obrazovanja, smatra kako postoje mnogo efikasnije metode od one koju predlažu studenti.

"Suština je pooštravanje kriterijuma za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova, što je savjet i predložio da uđe u novu strategiju. Šansa je u relicenciranju. Oni koji su dobili dozvolu za rad svake četiri godine moraju ponovo da dobiju dozvolu za rad i da idu na testiranje i provjeru. Ukoliko ne ispune uslove mogu dobiti zabranu i to niko ne može izbjeći", kaže Grujić. Kako je rekao, rangiranjem se ne može zabraniti rad i u svijetu je zasnovano na dobrovoljnoj bazi, a da bi se izvršilo mora da postoji određen broj istih fakulteta i studijskih programa, što u RS nije slučaj.