TESLIĆ: Pet odsto ljudi u BiH nema osnovno obrazovanje

Despotović, autor dokumenta "Unapređenje vještina odraslih-društveni izazov za BiH" koji je predstavljen u Tesliću na završnoj konferenciji projekta "Erazmus plus"-Implementacija EU programa za obrazovanje odraslih, poručio je da je prva pretpostavka kada se razmišlja o vještinama odraslih u stvari izbor između obrazovanja i katastrofe koja se očekuje. 

On je model EU naveo kao način unapređenja vještina u BiH. 

"EU produkuje ozbiljan niz dokumenata o različitim aspektima veština koje treba unaprediti i prednost EU je što izdvaja ozbiljan novac za realizaciju tih projekata", izjavio je Despotović. 

On je istakao da u BiH duži niz godina postoji trend da različita tijela i organizacije imaju vizije o unapređenju vještina, a za njihovu realizaciju nema finansijske podrške. 

On je ukazao na svjetski trend dualnog obrazovanja, koje pretpostavlja učenje i osposobljavanje u realnom kontekstu, obavljajući realan rad i pružajući relanu uslugu, i koji se naročito efikasno primjenjuje u Austriji i NJemačkoj, ali koji je naišao na otpor u zemljama bivše Jugoslavije. 

Zamjenik direktora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Siniša Gatarić rekao je da u BiH u oblasti obrazovanja odraslih ali i kod i formalnog i neformalnog obrazovanja mnoge stvari nisu zakonom uređene i definisane. 

"Ključ rješenja tog problema je usvajanje standarda zanimanja i kvalifikacija u obliku državnog kvalifikacionog okvira, koji mora da bude saglasan sa onim u EU", rekao je on. 

Prema njegovim riječima, standardi zanimanja pretpostavljaju da se usvoje oni koji su opšteprihvatljivi, putem procesa potreba tržišta. 

"Trebalo bi da se tačno zna kada se profiliše jedna profesija, koje su to kompeteNcije i koja znanja bi ta osoba trebalo da ima, kako bi se poslije školovanja efikasno uključila u proces rada", naveo Gatarić. 

On je istakao da je postojeća nomenklatura zastarjela, da u BiH postoji veliko "šarenilo" obrazovnih programa između entiteta i kantona. 

"Smiješno je da jedan pekar iz jednog kantona nema kompetencija da peče hljeb u drugom kantonu", naveo je Gatarić. 

On je podsjetio da je obrazovanje odraslih definisano kao prioritet u BiH, koje se mora realizovati putem efikasne metode primjene usvajanja novih znanja, kako bi ekonomsko najproduktivnija populacija u dobi od 20 do 60 godina bila tržišno i društveno korisna. 

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je da godišnje dodatno obrazovanje prođe oko 1.500 ljudi u okviru 30.000 kompanija koja se bavi uvozom i izvozom robe u BiH, jer kompanije moraju da prate EU standarde a nedostaje uskospecijalizovana radna snaga. 

"Više nas košta neobrazovan radnik nego kada uložimo za njegovo obrazovanje", izjavio je Vasić. 

On je podsjetio da se u prethodnom sistemu primjenjivalo dualno obrazovanje i da su danas kompanije spremne da prime i plaćaju učenike na praksi, jer im to garantuje obučenog i kvalifikovanog radnika sa neophodnim praktičnim znanjima. 

Direktor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Maja Stojkić pojasnila je da se danas završava drugi ciklus projekta Implementacija EU programa za obrazovanje odraslih, koji je trajao dvije godine i u kojem su se mapirale potrebne životne vještine, potrebne za tržište rada. 

"U trećem ciklusu koji je odobren prije mjesec dana i trajaće dvije godine, ide se sa prijedlozima modela obuka za obrazovanje odraslih", navela je Stojkićeva. 

Predstavljanje dokumenta "Unapređenje vještina odraslih - društveni izazov za BiH", održano je u Hotelu "Kardijal" u Tesliću. /kraj/alu/kup/foto