SIVA EKONOMIJA CVJETA: Radnici nezaštićeni, poslodavci zbog visokih poreza gube firme

Kako bi opstali, poslodavci u privatnom sektoru nerijetko se odlučuju da ne prijave radnike ili ih prijave na minimalac. Zbog toga se iz godine u godinu priča o tzv. sivoj ekonomiji koja iznosi, prema nekim procjenama, između 30 i 50 posto BDP-a BiH.

Poslodavci nisu ti koji se mogu okriviti, jer naša država ima najveći stepen opterećenosti na rad u regiji zbog visokih poreza koji se plaćaju na svakog prijavljenog radnika. Također, tu su i neusklađeni zakoni, te administrativni problemi zbog kojih se mjesecima čeka na razne dozvole i dokumente.
Direktori udruženja poslodavaca FBiH i RS kazali su da je situacija u privatnom sektoru teža nego što je ikada bila.

"Poslovni ambijent u Republici Srpskoj i cijeloj BiH je, bez sumnje, u lošem stanju već duže vrijeme. Ona privredna društva koja svoje poslovanje nisu izmjestila u povoljnije okruženje, ili prestala da postoje, najčešće nisu ni ulagala u proširenje proizvodnje, novo zapošljavanje i slično, crpeći svoja sredstva za finansiranje plata, doprinosa, poreza i raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta, a mnogi su se i kreditno zadužili", rekao je za Klix.ba direktor Udruženja poslodavaca RS Saša Aćić.

Hitno smanjiti poreze

Problem nije nerješiv, ali treba mnogo volje, truda i efikasnosti kako bi se izmijenili zakoni. Rješenje je i u smanjenju poreza i doprinosa smatra Aćić, što bi itekako olakšalo poslovanje privatnim firmama, a beneficije bi mogli imati i radnici jer bi ih više bilo prijavljeno i samim tim bi im se uplaćivalo penziono i zdravstveno osiguranje.

"Smanjenjem stopa poreza i doprinosa, koji su povećavani više puta u proteklim godinama, i stabilnom poreskom politikom s jedne strane, kako bismo privukli investitore (domaće i strane), a s druge strane značajnim smanjenjem troškova u javnom sektoru, te izjednačavanjem plata u javnom s platama u realnom sektoru moglo bi se povećati zapošljavanje u ovom sektoru", kazao je Aćić.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević kazao je kako se situacija u privatnom sektoru može poboljšati povećanjem konkurentnosti domaće privrede.

"Povećanjem konkurentnosti domaće privrede omogućava se prodaja proizvoda i usluga na evropskom tržištu, a tako se omogućava ekonomski razvoj i rast koji sa sobom povlači zaposlenost. Na tome treba raditi jer je to čitav set mjera, od povećanja cijena rada, reforme javnog zakonodavstva, poduzimanja mjera na poboljšanju likvidnosti, zatim seta mjera koje se tiču direktnog utjecaja na poslovno okruženje, poput smanjenja korupcije, smanjenja administracije, reforme smanjenja javne potrošnje i sektora socijalne zaštite, reforme sektora ljudskih zakona...", kazao je Pandurević.

Potrebne reforme

Da prostora za smanjenje poreza ima u RS-u smatra i Aćič. Ističe kako upravo to pokazuje set mjera koji je predložila Vlada RS za reformu privrednog sistema.

"Reforme moraju biti sveobuhvatne i dosljedno provođene kako bi dale efekta. Rješenje ogromnih problema našeg društva, poput nezaposlenosti, neformalne ekonomije, neadekvatnog odnosa prema radu i radnim navikama, zahtijevaju sinergijski pristup institucija i organizacija zainteresovanih za razvoj našeg društva", kaže Aćić.

Osim navedenih, direktori udruženja poslodavaca oba entiteta ističu kako su najveći problemi poslodavaca nelikvidnost, politička nestabilnost i pravna nesigurnost.

"Zakonodavstvo nije moderno i ne prati promjene u društvenim odnosima. Ono je jedna kočnica u toj oblasti, kao i stvari koje se tiču poslovnog ambijenta, poput izdavanja dozvola administracije. Kako biste prikupili sve potrebne dozvole za izgradnju pogona i stavljanje u funkciju čekate i do dvije i po godine", rekao je Pandurević.

Potrebno je što prije krenuti u realizaciju i korjenite izmjene kako bi bh. ekonomija krenula naprijed, postotak nezaposlenosti bio smanjen, a BiH postala atraktivno tržište za strane investitore.