Godišnje gubimo i do milijardu maraka - Javne nabavke su jedan od najvećih izvora korupcije

Kada je riječ o investicijama i preprekama za ulaganja u našu zemlju, poslovni ljudi korupciju percipiraju kao značajnu prepreku za poslovanje, a 5 % njih je odlučilo da ne krenu u velike investicije zbog straha od davanja mita. Ako je vjerovati svim dostupnim istraživanjima, korupcija je rangirana kao treća najvažnija prepreka za investicije u regionu.

Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH za BUKU ističu kako percepcija korupcije u javnim nabavkama, kao i u svim drugim oblastima, negativno utiče na potencijalne strane ulagače u smislu stvaranja negativne slike o investicionoj lokaciji.

„Dodatno, percepcija korupcije može biti eventualna prepreka ukoliko je investicija tržišno orijentisana, a proizvod se odnosi na predmet javnih nabavki”, kažu u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH.

Javne nabavke – koruptivno zlo

Jedan od najvećih izvora korupcije predstavljaju javne nabavke. Pojedina istraživanja govore da se u Bosni i Hercegovini godišnje gubi oko 700 miliona konvertibilnih maraka kroz procese javnih nabavki, dok podaci UG Tender ističu brojku od gotovo milijardu KM, koji se sliju u privatne džepove.

Javne nabavke su pogodno tlo za korupciju iz razloga što ova institucija omogućava i najveće iznose budžetskih sredstava koja malverzacijama i namještanjima tendera mogu biti preusmjerena firmama i osobama bliskim vlasti, ili samim predstavnicima vlasti.

”Upravo su javne nabavke razlog političke borbe za prevlast u pojedinim institucijama i način na koji se političke stranke koje osvoje pozicije odužuju svojim finansijerima. Upravo zbog korupcije u javnim nabavkama, namještanja tendera i narodski rečeno „ugrađivanja“ rukovodstva institucija u ugovore, država bude oštećena svake godine za stotine miliona KM, koje su mogle biti uložene u razvoj i ekonomiju”, kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka organizacije TI BiH.

Ona dodaje da su javne nabavke ujedno i najrasprostranjeniji oblik političke korupcije, jer se koriste pozicije moći za ostvarivanje lične dobiti .

”S druge strane, upravo zbog beskrajnih mogućnosti koje pružaju nabavke i ugovaranja, proističe i tolika želja za prevlast nad institucijama i javnim preduzećima, i javna licitacija između stranaka kome će „pripasti“ koje preduzeće, agencija, institucija”, tvrdi Korajlićeva.

Kada je riječ o zakonskom okviru koji tretira oblast javnih nabavki odnosno antikorupcijski set generalno, taj zakonski okvir još uvijek nema dovoljno jake antikorupcione mehanizme koji bi spriječili zloupotrebe i utvrdili jasan sistem odgovornosti i sankcija za zloupotrebe u procesu javnih nabavki.

"Takođe, omogućava izbjegavanje otvorenih postupaka nabavki, što samim tim dovodi do velikog procenta direktnih sporazuma i ugovora, koji najviše mogućnosti ostavljaju za zloupotrebe. Upravo zbog manjkavog zakonskog okvira, imamo ogroman broj ugovora za koje je na prvi pogled vidljivo da su prije svega štetni po državu, a s druge strane namješteni odabranim kompanijama, a da je sve to pri tom legalno”, kaže za BUKU portparolka TI BiH..

Iz Privredne komore Republike Srpske napominju još jedan bitan segment - transparentnost u procesu javnih nabavki

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, smatra da je važno da se javne nabavke vrše na transparentan način i da se tako obezbijedi efikasnije trošenje javnih sredstava.

„Privrednici se opravdano žale na tenderske uslove, jer se u praksi dešava da se upravo kroz tenderske uslove naše kompanije u startu eliminišu, jer ne mogu ispuniti sve ono što se traži za učešće na tenderu”, kaže za BUKU Blagojević

S obzirom na nadležnosti, Privredna komora RS zalaže se za poboljšanje zakonskih rješenja sa ciljem eliminisanja svih loših radnji, a posebno ukazuju na to da je nedopustivo da se tenderski uslovi kreiraju tako da se nijedno privredno društvo registrovano u Privrednoj komori ne može prijaviti na tender.

U proteklih nekoliko godina, ostvareni su određeni pomaci u BiH kada je riječ o setu antikoruptivnih mjera, kao što je Zakon o javnim nabavkama, zviždačima, ali ove napore mora podržati snažnija implementacija, prateće mjere za provedbu zakona, kao i ukupna podrška vladavini prava.

Kada je riječ o javnim nabavkama i rastućoj korupciji, naša sagovornica iz TI BiH kaže da je potrebno inovirati Zakon o javnim nabavkama i to upravo zbog činjenice da su već odavno pronađeni načini za izigravanje zakona i da su mnogi oblici korupcije u javnim nabavkama legalizovani.

”Posljednje izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu se bavile antikorupcionim mehanizmima, zbog čega će TI BiH u maju pokrenuti inicijativu za unapređenje Zakona, prije svega na način da se definiše sprečavanje sukoba interesa u ugovornim organima, zbog sve učestalije prakse da javne institucije i preduzeća praktično sklapaju ugovore sa firmama čiji su vlasnici rukovodioci tih istih javnih preduzeća, a zatim i u pogledu sankcija i odgovornosti, te unapređenja transparentnosti, kako bi se stekli uslovi za sprečavanje korupcije”, ističe Ivana Korajlić.

Ono što ona predlaže jeste pokretanje inicijative direktno prema Agenciji za javne nabavke i Uredu za razmatranje žalbi za otvaranje jedinstvene, pretražive online baze kako bi svi u nekoliko klikova imali pristup informacijama o tome s kim je koja institucija sklapala ugovore, u kojim iznosima i šta je predmet tih ugovora, s obzirom na to da dosadašnje platforme e-nabavki pružaju veoma ograničen i raspršen pristup ovim podacima.

Za kraj, ostaje samo nada da će toliko proklamovana borba protiv kriminala i korupcije doživjeti svoj realan epilog, a da stotine miliona eura u procesu javnih nabavki neće više završavati u privatnim džepovima.