Korumpirani funkcioneri namještenim tenderima uništavaju privredu

To se negativno odražava na privredno okruženje. Poništava se jedan od osnovnih ciljeva javnih nabavki da se kroz konkurenciju odnosno nadmetanje što većeg broja ponuda osigura najbolja vrijednost robe, radova ili usluga za javni novac.

U privredi se stvara monopol, onih koji dobijaju unosne milionske ugovore, bez obzira da li su kvalifikovani za određen posao ili ne, ali su podobni uglavnom zbog veza koje imaju sa vladajućim političkim strukturama. Javna je tajna da upravo te strukture određuju „ko će dobiti državne poslove“.

Zbog nedostatka te osnovne kvalifikacije, ostali privrednici nemaju šansu da konkurišu za javna sredstva koja bi bila dodatni prihod, koji bi im na primjer omogućio širenje posla, otvaranje novih radnih mjesta i slično.

Upućeni u ovu problematiku poručuju da je takvu situaciju omogućila korupcija u koju su uključeni svi  koji učestvuju u toj proceduri.

Tako se između ostalog,  sa jedne strane namještaju uslovi tendera za specifične firme, a sa druge strane firme se dogovaraju da se prijave samo na određene tendere, kako ne bi jedni drugima smetali.

Na javnim nabavkama uglavnom stiže samo jedna ponuda

Kakva je situacija po ovom pitanju najbolje pokazuje godišnji monitoring javnih nabavki za period od 1. oktobra 2021. godine do 30. septembar 2022. godine, kojim je obuhvaćeno 8.006 nabavki, ukupne vrijednosti 303.613.549 KM, bez PDV.

U tom izvještaju je između ostalih navedeno da prisutan trend ograničene konkurencije, odnosno da se u 54,4 odsto postupaka javnih nabavki prijavio samo jedan ponuđač.

To, navodi se u izvještaju, „ukazuje na dublje sistemske probleme – opštu krizu povjerenja u zakonitost sistema javnih nabavki što potencijalne ponuđače obeshrabruje da uopšte učestvuju u tenderskom takmičenju i problem koluzije“.

Izvještaj je pripremio portal „Pratimo tendere“, a njegov urednik Slobodan Golubović poručuje da na takvu situaciju utiče više faktora.

„Prvi faktor je najblaži, a to je da je ovo jako malo tržište posebno za neke robe, usluge te radove i nemamo toliku konkurencije u pojedinim oblastima. Na to ne možemo uticati. Drugi faktor je taj što su godinama namještani tenderi, a namještaju se i dalje podobnim firmama“, rekao je Golubović i dodao da je na taj način uništena konkurencija.

FOTO: Capital

„Oni koji bi mogli biti konkurenti jednostavno ne žele da troše resurse na učešće u postupcima javne nabavke“, kazao je Golubović.

Naveo je da dogovor ponuđača koji dijele tržište treći faktor, koji je prepoznat kao problem. Kao primjer navodi nabavku automobila.

„Tržište je podijeljeno između Mostara, Sarajeva, Brčkog, odnosno Banjaluke i jednostavno nećete vidjeti ili jako rijetko, da se neko iz Mostara prijavio na tender u Banjaluci ili obrnuto. Ponuđači su se dogovorili da se jedni drugima ne miješaju u posao, a to znači nema konkurencije i nema žalbi na tendere“, rekao je Golubović.

Kaže da podaci do kojih su došli pokazuju da je obezvrijeđen sam sistem javnih nabavki te da se postavlja pitanje potrebe postojanja ovih procedura.

„Suština tendera bi trebala biti da se uštede sredstva gdje je to moguće. Sa druge strane da se napravi zdrava konkurencija i da dobijemo što bolje robe, usluge i radove za novac koji dajemo“, kazao je on i dodao da to očigledno nije slučaj.

Porazni rezultati godišnjeg monitoringa

Godišnji monitoring javnih nabavki je pokazao da su elementi rizičnosti utvrđeni u 7.219 praćenih postupaka ili 90,16 odsto, čija je ukupna vrijednost 277.523.693 KM, bez PDV.

Isto tako, monitoring je pokazao da je najrizičnija faza „planiranje javne nabavke“ i da čak 88,53 odsto praćenih postupaka javnih nabavki nije planirano zakonito, odgovorno i transparentno, od čega 73 odsto javnih nabavki uopšte nije planirano, 85 odsto nema vrijednost koja je bila predviđena planom (skuplje su od planiranog), a 79 odsto nije provedeno u vremenskom roku u kom je planirano

Navedeno je da je 68,50 odsto javnih nabavki rizično u fazi realizacije ugovora, što znači da ne postoje javno dostupni obrasci za praćenje realizacije ugovora i drugi podaci o realizaciji ugovora.

Štimanje tendera obeshrabruje privrednike

Informacije koje stižu iz privredne zajednice govore da dosta firmi u širokom luku zaobilaze tendere iz dva razloga.

„Prvi zato što znaju da su javne nabavke namještene, a drugi zbog uslova za učešće koji nekada znaju biti toliko teški da ih mnogi ne mogu ispuniti. Nema motivacije da se neko tim bavi i zato što nema motivacije i komplikovano je, na kraju država plati radove i proizvode preskupo“, kazao je predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.

Slaže se da se i u ovaj segment duboko zavukla korupcija te da su ljudi vremenom našli način da zaobiđu regulativu koja definiše pravila za ovu oblast.

„Trenutno imamo komplikovanu proceduru, a krajnji rezultat nisu ni kvalitetno izvedeni radovi niti najniža cijena“, naveo je Trivić.

Smatra da je potrebno promijeniti koncept javnih nabavki.

„I pored ovako komplikovane procedure imamo naštimane javne nabavke. Jednostavno mora se tražiti drugo rješenje, ne vrijedi raditi neke zakrpe“, naglasio je Trivić komentarišući izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH koje su stupila na snagu 10. decembra.

Manjak interesa privrednika koči investicije

Manjak interesa za javne nabavke može napraviti veliki problem javnom sektoru. To najbolje pokazuje primjer banjalučkog preduzeća “Vodovod”, koji u toku ove godine nije mogao na vrijeme realizovati plan kapitalnih ulaganja.

Naime, oni su u prvih sedam mjeseci ove godine od planiranih 2,6 miliona KM investicija, potrošili samo 172 hiljada KM ili manje od sedam odsto.

„Ostale planirane investicije su u procesu nabavke ili su poništene pošto se niko od dobavljača nije prijavio na raspisani tender“, rekao je tom prilikom v.d. direktor ovog preduzeća Predrag Duduković.

Obesmisleno javno nadmetanje

Iz Transparency International BiH poručuju da podatak o malom broju ponuđača u toku postupaka javnih nabavki može ukazati na nekoliko negativnih pojava.

„Prva je svakako ograničavanje aktivne i pravične konkurencije od strane ugovornih organa postavljanjem kvalifikacionih uslova, ali treba imati u vidu i drugu koja je izričito zabranjena novim izmjenama Zakona, a to je koluzija, odnosno narušavanje tržišne konkurencije u smislu zabranjenih dogovora između samih ponuđača“, rekao je Damjan Ožegović iz TI BiH.

Objašnjava da su ove i druge zabranjene aktivnosti vremenom uticale destimulišuće na mnoge potencijalne ponuđače, naročito na mala i srednja preduzeća.

„Tako su mnogi izgubili interes da se uopšte nadmeću i na taj način je tržište već unaprijed podijeljeno“, kazao je Ožegović koji isto smatra da je trenutnim stanjem obesmisleno javno nadmetanje „koje ima za cilj da se nabavi najkvalitetnijima roba, radovi i usluge kroz najefikasnije trošenje javnih sredstava“.

„Da bi se navedeno stanje promijenilo u prvom redu je potrebno osnažiti integritet ugovornih organa, zatim ohrabriti zainteresovane ponuđače da prijavljuju uočene nepravilnosti, te ojačati institucije zadužene za sprovođenje zakona kako bi se adekvatnim sankcionisanjem na vrijeme preventivno djelovalo prema svim eventualnim budućim prekršiocima“, zaključio je Ožegović.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!