Menu

KOLIKO KOŠTA OBRAZOVANJE U BIH: Za fakultetsku diplomu potrebno je 58.000 eura!

  • Autor  Tatjana Čalić BUKA
  • 2 Komentara
FOTO: BUKA | KOLIKO KOŠTA OBRAZOVANJE U BIH: Za fakultetsku diplomu potrebno je 58.000 eura! FOTO: BUKA | KOLIKO KOŠTA OBRAZOVANJE U BIH: Za fakultetsku diplomu potrebno je 58.000 eura!

Da li ste se nekada zapitali koliko koštalo ulaganje u svakog čovjeka, njegovo školovanje- od osnovne, preko strednje škole do fakulteta?

Ili koliko gubimo odlaskom stanovništva?

A svake godine BiH napusti jedan grad veličine Konjica, Trebinja ili Kaknja... Preciznije 36.800 svojih građana. sa njima ostanemo bez 1,5 milijardi eura- svega onoga što je u ove ljude uloženo i svega onoga što u ovoj zemlji svojim zapošljavanjem neće generistati, bilo direktno ili indirektno. 

Sve to već sada ostavlja nesagledive posljedice i pritiske na penzione fondove, zdravstvene službe, službe socijalne zaštite,  tržište radne snage… Projekcije za godine pred nama, nažalost, ne idu nam u prilog.

Pokazala je ovo studija “Troškovi emigracije mladih iz BiH“ koju je proveo Institut za razvoj i inovacije uz podršku Westminster fondacije za demokratiju u BiH.

O samom istraživanju više nam je rekao njegov autor Nenad Jevtović, direktor Instituta.

Koliko košta obrazovanje u BiH, možete li nam za početak dati jedna plastičan primjer na jednom fakultetski obrazovanom mladom čovjeku?

Jedan fakultetski obrazovani mladi čovjek u BiH, njegovo obrazovanje košta oko 29.000 eura. Kako smo došli do tog braoja? Posmatrali smo jednu mladu osobu koja je školske 2001. krenula  u prvi razred, ona je završetkom osnovne škole generisala trošak od oko 13.000 eura, kažem trošak, a to je investicija  koju je BiH uložila u tu mladu osobu da završi osnovnu školu. Kasnije se taj trošak od 13.000 eura završetkom srednje škole popeo na oko 20.000 eura, da bi završetkom fakulteta, pod pretpostavkom da je ta mlada osoba za pet godina završila  fakultet taj trošak iznosi 29 000 eura, dok jedan doktor nauka u prosjeku košta oko 43 000 eura. A evo kako ti podaci glase za RS, osnovna škola ulaže se oko 13.500 evra, što je nešto iznad prosjeka za cijelu BiH, što se tiče srednje škole  trošak iznosi 19.779 eura  nešto malo ispod prosjeka, za visoko obrazovanog pojedinca  u RS taj trošak iznosi oko 29.200 eura, nešto malo iznad prosjeka za čitavu BiH. 

I kada se ove brojke pomnoži sa brojem ljudi koji odu do kog iznosa se dolazi na godišnjem nivou?

710 miliona eura je iznos do koga dolazimo, do njega smo došli tako što smo pomnožili broj onih  koji odlaze sa brojem koliko je u njih uloženo.  Izazov sa kojim smo se tu suočili jeste taj da ne postoje tačni i precizni podaci o broju ljudi koji su otišli. To je bio osnovni izazov ne samo u BiH, već u cijelom region, postoje problem sa podacima i njihovim kvalitetom. Koristili smo podatke OECD-a i iz toga razloga morali smo praviti različite scenarije, i u njima se troškovi u BiH kreću od oko 650 miliona do 800 miliona eura. To je, ono što sam na početku rekao, neki drugi scenario je negdje oko 720 miliona. To je taj raspon i on postoji zato jer ne postoje precizni podaci i tačni podaci o obrazovnoj I starosnoj strukturi ljudi koji su emigrirali, i zato smo spremali različite scenarije najgori, najbolji i onaj srednji. Ta brojka na nivou RS se kreće između 214  i 284 miliona eura. To je na godišnjem nivou. 


To je zapravo samo jedan aspekt troškova koje cijelo društvo snosi odlaskom mladog čovjeka. Pored ovog novčanog gubitka bh ekonomija zbog odlaska trpi i po osnvu BDP?

Drugi aspekt odlaska mladih ljudi jeste to što se potencijalni BDP Bosne i Hercegovine smanjuje. Potencijalni BDP je onaj BDP koji se ostvari kada su uposleni svi kapaciteti u jednoj ekonomiji, a kapaciteti su ljudi, odnosno radna snaga i kapital, a kada mladi ljudi odlaze taj potencijalni BDP se smanjuje, ti ljudi više nisu u BiH, tu više  ne proizvode i ne troše, niti plaćaju poreze, te samim ti ni dodatno ne pokreću ekonomiju. Taj trošak na novou BiH  iznosi 710 miliona eura, a u okviru RS godišnje smo ga procjenili na oko 230 miliona eura.

Tokom online prezentacije ovog istraživanja ste rekli da BiH po ukupnom trošku u stopu prati Srbiju, a znamo da je velika razlika u broju stanovnika između ove dvije države?

Tako je BiH prati Srbiju nalazi se na drugom mjestu, međutim Srbija ima duplo više stanovnika u odnosu na BiH, tako da ako posmatramo u relativnom smislu ono što se gubi u odnosu na BDP i broj stanovnika, svakako da je, nažalost, BiH u najtežoj poziciji u našem regionu.

Dotakli ste i pozitivnih efekata migracija, a to su doznake?

Kao treće istraživačko pitanje obradili smo i pozitevni efekte migracija, a to su se pokazale doznake, kao i sredstva koja se iz inostranstva  slivaju u  BiH. Naš zaključak je bio da su te doznake veoma značajna sredstva jer kada saberemo samo u 2018. godini doznake i ostale prilive koji su  poslati od bh migracije  dolazi se negdje do iznosa od 2, 5 milijarsi eura koje se slilo formalnim kanalima, a još sam slobodan da da procjenim da se neformalno slije još toliko. Čak i same ove 2,5 milijarde o kojima govorimo je veoma, veoma značajan iznos koji doprinosi koliko-toliko opštoj stabilnosti bh ekonomije.

Zapravo doznake i nisu tako pozitivan efekat, naročito na neke duže staze?

Doznake koje se sliju u BiH, kao i u svim zemljama  regiona  dominantno se troše  za potrošnju i za investiranje u nekretnine, dok veoma mali dio odlazi u investiranje. Kada kažem investiranje u nekretnine znači kupovina stanova, kuća, rješavanje stambenog pitanja tako da se ne bi slučajno našli u zamci da neko kaže ok pa mi uložimo u te mlade ljude koji odu određeni iznos koji se mjeri takođe u milijardama, ali svake godine mi kroz formalne kanale dobijemo 2,5 milijarde. Da tu ne dođe do zabune  i pogrešnih zaključaka  jer kada se uzme struktura tog novca  koji dolazi u zemlju vidi se da se u takvoj strukturi ne može zasnivati budućnost BiH iz prostog razloga što izuzetno mali udio sredstava koja se investiraju i uz koje se jedna zemlja razvija. Jednostavno rečeno vi zemljama u koje mladi ljudi emigriraju iz BiH dajete ono najbolje, dajte svoje mlade obrazovane ljude. Tačno je da kroz doznake i druga sredstva vi dobijete te milijarde, ali ih dobijate za čisto preživljavanje i rješavanje stambenog pitanja.

Nenade bavili ste se i brojkama  o odlasku iz BiH na nivo godine, do kojih podataka ste došli i koje su to zemlje u koje građani BiH najčešće odlaze?

Kada smo prije godinu i po dana na prostoru Zapadnog Balkana počeli da provodimo analize to je bio osnovni izazov gdje saznati koliko ljudi emigrira. Domaći zavodi za statistiku ne raspolažu kvalitetnim podacima ili uopšte ne raspolažu podacima o emigraciji mladih ljudi u ukupnoj emigraciji, pa smo se koristili bazom OSCD-a koja analizira i prati koliko ljudi odlazi u zemlje OSCD-a, pa je tako situacija u BiH da godišnje između 35 do 37 000 ljudi emigrira tajno ili privremeno. Pri ovoj analizi treba biti oprezan i primjetiti da se tu broje i stalne i privremene emigracije  iz BiH, pa ako želimo da vidimo koliko je stalnih emigracija taj broj iznosi između 15 i 16.000 na godišnjem nivou. Ono što je još važno napomenuti jeste i da postoji trend rasta mi smo posmatrli period od 2013. do 2018. godine i ono što je primjetno  jeste da broj  ljudi koji odlazi raste.  Ostaje sada veliko pitanje kako za jvnost, tako i za nas istrživače kako će ova svjetska korona kriza  uticati na neka od ovih kretanja.

Zanimljivim je i prikaz prosječne plate ili BDP-a u zemljama u koje stanovništvo najčešće emigrira.

Kroz to poglavlje htjeli smo da ponudimo odgovor na to zašto ljudi emigriraju sa fokusom na mlade ljude. Kako smo ekonomisti svjesni smo da ne možemo dati odgovore na sva pitanja koja se postavljaju zašto mladi ljudi emigriraju, što je jedan od osnovnih problema i grešaka koji se pravi – različite profesije pokušavaju da daju sve odgovore na  ovom svijetu.  Međutim željeli smo da se fokusiramo na našu struku i zato naglašavamo da pokušavamo da iznesemo ekonomske razloge  zašto ljudi emigriraju, tako da smo u okviru tog poglavlja poredili kolike su prosječne plate u BiH sa zemljama u koje  se uglavnom emigrira. Tako je prosječna plata u Njemačkoj 5,5 puta veća od one u BiH, u Sloveniji 2 puta, a kada pogledate neke izuzetno razvijene zemlje poput Norveške ili Švajcarske ta razlika ide čak i do 10 puta. Time smo pokušali kroz to poglavlje da otškrinemo vrata razumjevanja razloga zašto mladi odlaze iako ćemo svaki dan čuti i obrazloženje  da nisu samo ekonomski razlozi onaj presudni faktori zbog čega neko napusti svoju zemlju. 

Zapravo zadnje dvije godine svjedočimo tome da i stituirani ljudi odlaze, kompletne porodice. Svako zna i po nekoliko porodica koje su se odlučile otići.

Tačno je da izgleda da se razlozi i struktura ljudi koji migriraju mijenja. Mi se nadamo da će to biti jedna od narednih analiza. Ono što ovako mogu reći jeste da ljudi usljed nezadovoljstva stanjem u BiH i ostalim zemljama Zapadnog Balkana emigriraju čak i ako nisu egzistencionalno ugroženi. Nadalje s ovih prostora se emigriralo 60-tih i 70-tih, odlazilo na različite fizičke poslove u istoj toj Njemačkoj koju i sada pominjemo, a i danas je tako samo što odllaze i ljudi koji su dobro stituirani jer su nezadovoljni uslovima i kvalitetom života.

Nenade koji je zaključak vašeg istraživanja, šta možemo očekivati i koliko su ove brojke loše pogotovo za neku budućnost, neku projekciju za 10- 20 godina . Šta mi ovdje možemo očekivati?

Šta se može očekivati na Balkanu u dugom roku mislim da se stručnjak koji bi to mogao predvidjeti  još nije rodio.  Međutim, ako krenemo od ovih brojki koje smo dobili mislim da nas ne očekuje previše svijetla budućnost pod pretpostavkom da ništa neće  biti urađeno. Međutim  to otvara potrebu i otvara veliki prostor da vlade regiona preduzmu određene korake i da ovu situaciju koja nas je ne samo sada zadesila, već decenijama nas prati, čak i vjekovima rekao bih. Dakle cilj jeste da vlade regiona pametno postupe  i ovu nesreću koja nas je zadesila pokušaju, koliko god je moguće,  da okrenu u našu korist, a to znači izgrađivanje čvršćih odnosa sa emigracijom kao jednih od ključnih pravaca u radu  vlada u regionu. Na taj način možemo nepredovati i ekonomski i politički I geostrateški položaj naših zemalja. Moramo učiti od onih koji su to već uradili, stalno se kao primjer navodi Irska, međutim trebamo učiti i od onih koji su već vjekovima najbolji u tome, a to je država Izrael.

Oni nam mogu biti primjer, kako funkcionisati ovdje, na Balkanu?

Apsolutno, oni mogu biti primjer kako unaprijediti odnose sa našom dijasporom, unapređivati i ekonomski I geostrateški i politički položaj naših zemalja. Daću primjer, jedan potez koji je načinjen u Srbiji, a to je osnivanje Agencije Tačka povratka. To nije vladina agencija, pa je time izbjegnuto miješanje politike. Njen cilj i namjena je da jača odnosesa cjelokupnom srpskom dijasporom sa glavnim fokusom na visokoobrazovanu dijasporu.

Pretpostavljam da je riječ o privlačenju investicija?

Tako je, riječ je o investicijama, ali naglasiću i da lično mislim da nisu najvažnije investicije, najvažnije je znanje. Jer možete vi imati ogromnu investiciju i ubjediti nekoga da svoj biznis stečen u Njemačkoj ili Americi prebaci u BiH, međutim ako ta investicija bude fizička proizvodnje nekog proizvoda, primjerice klompi, iako je to značajno i uz sve dužno poštovanje prema ovoj proizvodnji, to neće promjeniti sudbinu BiH.  Ali kada vratite ili kada ojačate specifične odnose sa 10 mladih stručnjaka iz BiH koji se primjerice bave nanotehnologijama e to je već nešto drugo. Ili kada bi doživjeli ono što nam je najpotrebnije, ali ako je stalno focus na političarima, njihov nekavlitetu itd, slažemo se oko svega toga, međutim postoje i druge društvene grupe koje utiču na razvoj zemlje. Zamislite koliko bi značio razvoj odnosa sa našom emigracijom ukoliko bi se akademski sektor odlučio na istinske reforme. A te reforme znače kada bi se mladi ljudi iz inostranstva, pa makar kao privremeni profesori, vraćali iz inostranstva u BiH. Dakle ovim samo želim da naglasim kolika je širina ovoga problem, ali i kolika je širina rješenja. Mislim da u narednih 10-20 godina, o kojima vi govorite, političari i politika može postojati sve nebitnija i nebitnija, a druge društvene grupe, koje utiču na razvoj jedne zemlje sve bitnije.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

2 Komentara

  • Obrenoglu asker
    Obrenoglu asker utorak, 17 avgust 2021 23:27 Link komentara

    Ima Brčko, ima kod Krulja preko Bosne i to puno jeftinije diplome.
    A onda na državne jasle i lagano.
    Jest da se ondak oda po sastancima mjesnih odbora, na iftar u sred grada, nosa peticija po komšiluku i familiji, ide na otvaranje turnira, otvarat islamski centar, branit od rudnika Jerinićevog ćaće zemlju da bude bolja cijena, blokirat magistralu kad te uvate u krađi izbora, gledat patrijarha, i sve šta ti traže. Ali ti priznaju diplomu!
    A ti nisi ni išo na fakultet. Ih berićeta!
    Ja najpametniji, a sve dvice i trice imo u osnovnoj i srednjoj ugostiteljskoj ili kondukterskoj, a sad direktor, načelnik, predsednik lovačkog ili drugog udruženja.
    Kućeš šta bolje?!
    Svedno nema sutra. Samo sad. U se, na se i dao bog poda se.
    A grad je sav naš i sva sela i sve firme, i sve pare od kredita, i sav parking i sav asfalt, i sve što u Doboju ima.
    I ono što nema. Samo bit uz Obrena i kako on kaže.
    Biće svega.
    A ovi nek idu iz države. I onako samo seru.
    Pun mi k...c i njih i njihove škole. Eble ih njihove petice i državni fakulteti kad ja kupim sirotinju, dovedem kljakavo i nepismeno da glasa, pa glasam umjesto njija. Pa dopišem kolko oću glasova, pa prebrojim kako oću i kako je šef dogovorio.
    Pa ja.....

    Prijavi
  • Ima i jeftinije
    Ima i jeftinije utorak, 17 avgust 2021 20:20 Link komentara

    Pa ko im je kriv sto idu tamo gdje je skupo. U Travniku kupis koliko hoces diploma za te pare.

    Prijavi

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

Ruski trgovački lanac MERE od januara na tržištu BiH

Od januara 2022. godine na bosanskohercegovačkom tržištu počet će raditi ruski trgovinski lanac MERE...

POBIJEDI NAJBOLJE SVJETSKE IGRAČE I POKUPI KEŠ: Predstavljamo ti October Spins!

Meridian ne prestaje da priređuje najjača online casino takmičenja! Ovoga puta imate priliku da učes...

MERIDIAN KAZINO: POWER STARS UVEĆAJ ULOG ZA 1.500 PUTA!

U ovoj online kazino igri na pet kolona obradovaće vas simboli sočnih voćkica koji vam mogu obezbije...

Meridian nudi POKLON 20 KM  i najveće kvote na planeti: JUVENTUS 2.05, BAYERN 1.80!

Sportska kladionica Meridian nudi najveće kvote za italijansku Seriu A i njemačku Bundesligu!

Ekonomija i Privreda

Nema stabilnog izvora finansiranja za socijalne stanove

Iako su prošle već dvije godine od donošenja Zakona o socijalnom stanovanju polovina lokalnih zajedn...

Kao da živimo u Beču: Litar ulja u BiH košta koliko i u Austriji, a plate neuporedive!

Cijene osnovnih životnih namirnica u pandemijskoj godini su značajno porasle, a ono što je najviše p...

DOBOJ: Produžen rok za reformu "Željeznica Republike Srpske"

Projekat restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” dobro napreduje i značajno je popravljena ...

Prosječna plata u BiH u augustu bila 1.007 KM

Prosječna neto plata u BiH u avgustu iznosila je 1.007 KM i nominalno je viša za dva posto u odnosu ...

Povećava se prag za ulazak u PDV sistem

Nakon dugogodišnje priče, novi zakon o porezu na dodanu vrijednost u formi nacrta upućen je na javne...

Javna preduzeća u Srpskoj napravila gubitak od 79 miliona KM (SPISAK)

Javna preduzeća u Republici Srpskoj, njih 67, završilo je prošlu godinu sa gubitkom od čak 79 milion...

Mtel dovodi Bloomberg u zemlje regije

Bloomberg Media i Mtel Swiss, emiter u većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, danas su najavili spora...

Dodatna podrška EBRD i EU malim preduzećima u Bosni i Hercegovini

Kreditna linija u vrijednosti od 5 miliona evra za UniCredit Bank a.d. Banja Luka, Bosna I Hercego...

Vlada Srpske zakonom reguliše visinu bankarskih naknada, ne smiju biti veće od 1,54 KM

Vlada RS danas je utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu ...

Gorivo u Srpskoj ponovo poskupljuje

Gorivo u Republici Srpskoj poskupilo je prošle sedmice, a novi cjenovnici na benzinskim pumpama mogu...

Dug javnih preduzeća u BiH u visini četvrtine BDP-a

Dugovi javnih preduzeća u BiH su ogromni, u visini čak četvrtine ukupnog bruto društvenog proizvoda ...

Iznenađujuće: MMF srezao ovogodišnju procjenu rasta BDP BiH na 2,8 posto

Međunarodni montarni fond procjenjuje da će ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini biti...

Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu

Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na bh. tržište prenijeti u najnegativnijem oblik...

POZAJME 400, VRATE 555 KM Sve više građana uzima mikrokredite, kamata kod legalnih zelenaša dostiže nevjerovatnih 220 odsto

Zvuči nevjerovatno, ali je istinito da ljudi pozajmljuju 400 KM, koje moraju da vrate sa kamatom od ...

MOŽE LI EKONOMIJA SRPSKE IZDRŽATI DODIKA: Dug veći od 5,5 milijardi, javna preduzeća u gubicima, krediti dolaze na naplatu

Milorad Dodik opet prijeti najavama o povlačenju saglasnosti za određene institucije na nivou države...

Šta sadrži Zelena agenda za zapadni Balkan

Europska unija je na samitu s liderima zemalja Zapadnog Balkana potvrdila da će one dobiti 9 milijar...