Postizborni period u Republici Srpskoj obilježili su, s jedne strane, efikasnost u konstituisanju vlasti (na nivou izuzetka od pravila, u BiH) i, s druge strane, građanski protesti i potpuno neprimjerena reakcija vlasti na njih. Nastavljen je i trend postizborne prevare, odnosno ignorisanja volje građana - glasača na izborima, od strane dijela njihovih izabranih predstavnika. Demokratska nezrelost, neprincipijelnost političkih subjekata, konformizam, koncentrisanje na uskostranačke i lične interese aktera na političkoj sceni, umjesto na interese građana, korupcija, nejaka kritička javnost,... ponovo su, naime, u neposrednom postizbornom periodu, u RS, doveli do promjena stranačke pripadnosti nekih poslanika NS, pa i promjene orijentacije čitavih stranaka (njihovim prelaskom iz opozicije u okrilje vlasti). Radi se o, sa aspekta potrebe razvoja demokratskih vrijednosti u društvu bez demokratske tradicije, ozbiljnom problemu. Jer su jaka opozija, kao i nezavisni, profesionalni, mediji, kritičke nvo i osviješteni, odgovorni i na javno izražavanje svog stava spremni građani, nužni za razvoj demokratskog društva.