Policijski službenici iz Republike Srpske koji su zaposleni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnoj policiji i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH ubuduće bi prilikom penzionisanja trebali imati ista prava kao pripadnici MUP-a Republike Srpske.

Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u "pravnu anarhiju".

Ni pozivi međunarodne zajednice ni protesti novinara nisu poljuljali odlučni stav vlasti da izrečenu misao okvalifikuje kao krivično djelo.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u avgustu prošle godine uputio je zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena krivičnog zakona Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta.

U apelaciji koju je podnio prije pet mjeseci Zvizdić se pozvao na potčinjenost institucija Republike Srpske Ustavnom sudu BiH, te da odredbe iz zakona daju ogromnu diskreciju i arbitrarnost nadležnom organu, policiji ili tužilaštvu da proizvoljno može podnositi krivične prijave ili pokretati krivične postupke protiv većeg broja lica koji koriste različite alate komunikacije.

"To je u direktnoj suprotnosti sa pomenutim principom vladavine prava, na način kako ga definira Ustavni sud BiH u ranijoj sudskoj praksi, a gdje se izričito traži preciznost, predvidljivost i razumnost određene pravne norme, da bi se moglo reći da je ista u skladu sa načelom vladavine prava", istakao je u ovom dokumentu“, naveo je tada Zvizdić.

Od 26. avgusta 2023. kleveta je u Republici Srpskoj krivično djelo. Izvršna i zakonodavna vlast oglušila se na brojna upozorenja OSCE-a, Venecijanske komisije, Evropske unije i drugih partnera i odlučno krenula u napad na slobodu govora i izražavanja. Ponovnom kriminalizacijom klevete učinjen je korak nazad a pred okružnim tužilaštvima je na desetine predmeta u kojima se vode postupci protiv novinara i građana.

Ako bi, umjesto troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, Predstavnički dom BiH birao troje domaćih, od kojih je jedan iz Srpske, to ne bi bio prenos nadležnosti, jer ni do sada to nije bila nadležnost RS.

Ustavni sud BiH utvrdio je da Narodna skupština Srpske nije izvršila njegovu Odluku od 26. marta 2021. koja se odnosi na izmjene Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je neustavnim dio člana 109. Zakona o krivičnom postupku BiH koji govori da se tjelesni pregled, uzimanje uzoraka krvi ili druge ljekarske radnje mogu obaviti bez pristanka osobe koja se pregleda.