Privatni sektor na jeziku, a javni u srcu

Analiza IZVORA je pokazala da su rijetki političari u Srpskoj koji ne mare za javni sektor, kojima su sigurne plate u javnim ustanovama dosadme i koji su svoju poslovnu sreću potražili u „privatluku“.

Kompletan vrh SNSD-a je u javnom sektoru – Milorad Dodik, Nebojša Radmanović, Željka Cvijanović, Nikola Špirić, Radovan Višković, Igor Radojičić, Luka Petrović. Svi se godinama ili decenijama nalaze na državnim jaslama. Pored delegatske, Špirić prima i profesorku platu na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Nije lako biti opozicija

Ni u SDS-u stvar nije ništa bolja. Mirko Šarović je u Savjetu ministara od 2012. godine. Krajem juna prošle godine izabran je za predsjednika SDS-a i profesionalni je poslanik u PD PS BiH. Za generalnog sekretara SDS-a Zoran Latinović imenovan je sa pozicije savjetnika ministra u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Predsjednik Glavnog odbora SDS-a Milan Miličević ujedno je i načelnik Teslića. Njegov „načelnički“ kolega u Loparama Rado Savić je zamjenik predsjednika SDS-a. Sva četiri SDS-ova potpredsjednika – Mićo Mićić, Mladen Bosić, Nedeljko Glamočak i Nemanja Vasić – dijelovi su javnog sektora. Vasić je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH koja je javno-pravna asocijacija.

Partija demokratskog progresa ima jednog „izdajnika“: generalni sekretar ove stranke Milko Grmuša nije na državnim jaslama i zaposlen je kao šef pravnog sektora „Novomatik“ grupacije za jugoistočnu Evropu.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović, njegov zamjenik Nenad Vuković i potpredsjednici Slaviša Marković, Igor Crnadak i Jelena Trivić rade u javnom sektoru. Trivić je poslanik u NSRS i vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Ovlašćeno lice DNS-a u sudskom registru i predsjednik ove stranke u ostavci Marko Pavić trenutno je, prema svim dostupnim informacijama, nezaposlen. Dok je bio zaposlen, radio je samo u javnom sektoru.

Njegov nasljednik na predsjedničkom tronu Nenad Nešić prima dvije javne plate – jednu kao poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, a drugu kao v.d. direktor „Puteva RS“. Dok je bio u privatnom sektoru, Nešićeve kompanije su bile među najvećim poreskim dužnicima u zemlji.

Zamjenik predsjednika DNS-a je bivši direktor „Nove banke“ Milan Radović. Trenutno je poslanik u Narodnoj skupštini RS, baš kao i gensek DNS-a Darko Banjac. Potpredsjednik DNS-a Dragomir Jovičić je profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

I druga dva potpredsjednika DNS-a platu primaju u javnom sektoru: Marko Aćić kao direktor Republičkog sekretarijata za raseljena lica, a Ognjen Tadić kao delegat u Vijeću naroda RS.

Teško je i manjinama

Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović je ujedno i predsjednik parlamenta Srpske. Njegova zamjenica Spomenka Stevanović poslanik je u NSRS, dok je generalni sekretar DEMOS-a Boran Bosančić odbornik u Skupštini Grada Banja Luka ujedno je zaposlen u banjalučkom „Vodovodu“.

Najviše radnika među stranačkim funkcionerima koji su zaposleni u privatnom sektoru krije Ujedinjena Srpska. Među njima su zamjenik predsjednika stranke Marinko Dragišić koji je zaposlen u „Jelšingradu“ i Dušan Stojčić koji takođe radi u privatnom sektoru.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić je poslanik u PD PS BiH i zamjenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra RS. Njegov zamjenik Slavko Dunjić je vlasnik PZU „Specijalistički centar Dunjić“ i privrednog društva „Wellmedic“. Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Mijat Šarović zaposlen je u nevladinoj organizaciji.

I socijalisti su, da zlo ne čuje, redom otišli u javni sektor. Petar Đokić u Vladu RS, Živko Marjanac u Vijeće naroda RS, a Dalibor Stević u Narodnu skupštinu RS. I bivši Đokićev stranački saborac Maksim Skoko je dio parlamentarne većine, baš kao i Goran Selak koji je pritom i direktor banjalučkog zatvora. Predsjednik IO Socijalističke partije Slobodan Protić profesionalno je angažovan u stranci.

„Teško“ je i glavešinama Narodnog demokratskog pokreta: predsjednik NDP-a Dragan Čavić je narodni poslanik i v.d. direktora „Elektrokrajine“, dok je generalni sekretar ove stranke Goran Ćosić donedavni zamjenik ministara u Savjetu ministara BiH.

Vukojević: U javnom sektoru je moguće kupovati glasove

Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci za IZVOR kaže da je većina političara u Srpskoj navikla na privilegije koje garantuje javni sektor. Iste političke garniture su, dodaje on, u vrhu već treću generaciju. Nažalost.

– U javnom sektoru je moguće kupovati glasove, u privatnom je to gotovo nemoguće. Radna mjesta koja nemaju način verifikacije rada su idealna u javnim agencijama, pa savjetnička mjesta, saradnici. S druge strane, oni koji dolaze iz privatnog sektora i uspješno rade svoj posao su pozitivna stvar u BiH, jer ne gledaju sve kroz prizmu ličnog interesa – kazao je Vukojević.

Šukalo: Vratio sam se u struku

Adam Šukalo je na Opštim izborima 2014. godine izabran za poslanika u Narodnoj skupštini RS sa 260 glasova. Četiri godine kasnije osvojio je 20.927 glasova, ali nije dobio mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga se vratio pravu.

– Vratio sam se u svoju struku nakon politike. Uz politiku sam radio na razvoju vještina da bih jednog dana mogao da živim upravo od ove profesije kojom se bavim, od prava – kaže Šukalo.

On dodaje da napreduje u karijeri i da mu pravo omogućava da hrani petočlanu porodicu. O političarima koji zarađuju isključivo u javnom sektoru kaže da o njima sve govore njihove karijere nakon politike.

– Oni se i bave politikom da bi sebi mogli da obezbijede privatne poslove jednog dana kada odu u penziju. Javni sektor im omogućava da razviju sopstveni privatni sektor i to je svakako zloupotreba politike – rekao je Šukalo.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!