ALEКSANDAR JOКIĆ: Što da ih kupujemo kad ih možemo natjerati?

Zamislimo sada da se postavi pitanje sanacije krova. Zamislimo da postoje dvije struje koje se zalažu za različita rješenja ovog problema. Obje zainteresovane za problem. Obje istraživale mogućnosti i odabrale jednu.

Zamislimo sada da postoji pet stanova koje ovo pitanje uopšte ne zanima. Razlozi su razni – ili su u prizemlju ili im je svejedno. Jednostavno neće da učestvuju u odlučivanju. Uredno će plaćati naknadu za održavanje i saglasni su sa svime što većina odluči.

To su ljudi koji su odlučili da nisu dovoljno upućeni u problem, bilo zbog nezainteresovanosti ili nemogućnosti i odlučili su da prihvate odluku većine.

Zamislimo sada da prva grupa zainteresovanih broji sedam članova i oni se zalažu za rješenje A. Druga grupa zainteresovanih broji tri člana i oni se zalažu za rješenje B.

U ovoj situaciji rješenje A bi bilo izglasano.

Ali zamislimo da stanari odluče da apsolutno svi moraju da glasaju – bili upućeni, bili zainteresovani ili ne. Onda dolazimo u situaciju da ovih pet koji ne znaju ništa o problemu, kamoli o rješenjima, biraju jednu od ponuđenih opcija. Na osnovu čega biraju? Sigurno ne na osnovu poznavanja problema ili rješenja. Možda na osnovu simpatija prema komšijama? Možda na osnovu dobrih odnosa sa komšijama? Možda na osnovu auta koje komšije voze? Кo zna?!

Zamislimo sada da svih pet nezainteresovanih odabere opciju B i tako konačan reziltat bude 7:8 za opciju B. To bi značilo da je nezainteresovana grupa koju su natjerali da glasa izabrala nešto što zainteresovani ne bi birali. Grupa kojoj je svejedno i koja nije željela da odlučuje je nesvjesno nametnula drugačije rješenje od onog koje bi upućeni i zainteresovani izabrali.

Vidite gdje ovo vodi.

Izbori u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini su slobodni. Svi punoljetni građani imaju pravo da biraju i budu birani. Međutim, imaju i pravo da ih politika ne zanima. Da ne znaju ništa o tome. Da im se ne sviđa niko. Da nisu saglasni sa postojećim partijama. Ti građani imaju pravo da ne izađu na izbore, da ne glasaju. Imaju pravo da, kao u primjeru ranije, odluku prepuste onima koji su zainteresovani za izbore.

Tjerati nekoga da mora da glasa dovešće do glasanja na osnovu brojnih faktora koji nisu politički programi i slaganja sa istim. Potencijalno može dovesti do promjene, a može i do većeg učvršćivanja postojećeg stanja. To je rulet. To je kocka. To je zločin.

Pravo da se bira i bude biran je dio Slobode. Sloboda je mogućnost i da ne birate, jednako kao što odlučujemo da ne budemo birani. Osoba koja ne zna puno o politici, neće da glasa, a prihvata odluku većine je slobodni građanin koji svoju Slobodu koristi kako njemu odgovara.

Političke opcije svoje ciljeve pokušavaju da nametnu građanima, a građani na izborima biraju jednu od ponuda. Svi imaju pravo da glasaju. Svačiji glas isto vrijedi. Ali nemamo obavezu da glasamo. Ako nećemo, ne moramo. Dokle god je tako, izbori su slobodni. Кada budemo morali da glasamo, od Slobode neće biti ni pomena. Tada ne govorimo o slobodnim izborima, nego o obaveznim izborima pod prijetnjom sile.

Кad te pendrek utjera u kabinu za glasanje, ne pitaš gdje i koga zaokružuješ.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!