DOBOJ: O korupciji se šuška, ali niko da je prijavi

To je pokazalo istraživanje koje su sproveli Antikorupcijska mreža BiH i Centar za razvoj civilnog društva.

"Taj građanski aktivizam je potpuno na nuli. Ovdje građani definitivno nemaju spoznaju o tome koliku snagu imaju ako bilo šta urade u skladu sa zakonom. Uvijek su neki 'talovi' da li je to između građana i lokalne uprave, odnosno javnih institucija, ali uglavnom nekakvi međusobni interesi postoje koji jednostavno sprečavaju sprovođenje ovog zakona", kaže Snežana Šešlija, predstavnica monitoring tima Antikorupcijske mreže BiH.

Korupcije ima, ali niko neće da je prijavi jer želi da to učini neko drugi, smatraju Dobojlije.

"Neka to rade ovi koji su školovaniji, mi sve čekamo da bude bolje", kaže jedna penzionerka.

Emina Bećirović-Nasić, sekretar Centra za razvoj civilnog društva, kazala je da je istraživanje u RS trajalo tri mjeseca i obuhvatilo 171 javnu ustanovu i instituciju koje pojedinačno zapošljavaju više od 15 radnika.

"Ukupno je zabilježeno osam prijava u tri institucije, s tim da je većina tih prijava odbačena kao neosnovana, dijelom i zbog nedostatka materijalnih dokaza", rekla je Bećirović-Nasićeva, te dodala da ne žele da prozivaju institucije u kojima je prijavljena korupcija, niti može govoriti o tome na šta se konkretno one odnose.

U rezultate istraživanja nisu ušla saznanja Antikorupcijske mreže, ali je javna tajna na šta se građani žale.

"Činjenica je da se građani najčešće žale, a i službenici unutar lokalnih zajednica, na proces kod izdavanja građevinskih dozvola, recimo, zatim kod procesa zapošljavanja, odnosno poštivanja sistematizacije u lokalnoj zajednici i, naravno, tu su direktni kontakti sa građanima, odnosno bilo da se radi o sudovima ili šalter-salama", izjavila je Snežana Šešlija.