Od 1. januara 2026. godine Evropska unija uvodi porez na proizvode koje uvozi na svoje tržište, a čija proizvodnja podrazumijeva emitiranje karbon dioksida.
Iako je obavezu uspostave sistema trgovanja emisijama CO2 Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici, na tom planu je urađeno vrlo malo.
Za izvoznike u Evropsku uniju ovo znači dodatne troškove koji će posljedično i izvjesno smanjiti konkurentnost, poskupiti proizvode, a mnoge i potpuno ugasiti.
Lukavac cement posljednjih deset godina intenzivno radi na projektima energetske efikasnosti. Iako ne mogu proizvoditi bez emitiranja CO2, dio koji dolazi iz alternativnih goriva smanjili su za 25 posto.
– Mi smo ovdje zaista u ekologiju uložili sad već oko 30-ak miliona eura u filtere, u sistem samog monitoringa, u energetsku efikasnost tako da smo zaista na nivou dobrih evropskih proizvođača po pitanju emisija CO2 – kaže Stjepan Kumrić, generalni direktor Lukavac cementa d.o.o.
U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine emisijama CO2 upravljaju kroz projekte izgradnje obnovljivih izvora energije – vjetroparkova i fotonaponskih elektrana.
– Oni ne proizvode energiju CO2 i postepeno će zamjenjivati proizvodnju iz termoelektrana, koja u sebi sadrži emisiju CO2 i na taj način uticaćemo na smanjenje tog našeg karbonskog otiska i ublažavanje ovih finansijskih implikacija plaćanja taksi na CO2 – istče Anes Kazagić, pomoćnik generalnog direktora EPBiH za razvoj.
Karbonska taksa će za Elektroprivredu značiti dodatno opterećenje na poslovanje i troškove proizvodnje. Osim industrije cementa i električne energije, pogodiće još i proizvodnje željeza i čelika, vještačkih đubriva, aluminija i hidrogena.
– Po nekim procjenama, do 2030. godine bi trebali da platimo milijardu i 300 miliona KM, a po nekim manje pesimističnim procjenama 300 miliona KM ćemo morati da platimo da bismo izvozili u Evropu – naglašava prof. Mirsad Đonlagić, stručnjak iz oblasti energetike.
Bosna i Hercegovina u procesu energetske tranzicije kasni najmanje pet godina. Kompanije izvoznici se većinom oslanjaju na vlastite kapacitete u ovom procesu. Uvođenje karbon takse moglo bi biti pogubno za mala i srednja preduzeća.
– Mi smo napravili četiri međunarodne konferencije, tri domaće, obišli sedam industrijskih bazena, pravili radionice o izračunu, karbonskom otisku, popunjavanju tih upitnika sve kako bismo podigli svijest javnosti zašto nam je to potrebno i nužno – podsjeća Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Važnost ovih procesa privatni sektor je očito shvatio bolje od države. Sistem monitoringa Lukavac cementa certificirali su eksperati Evropske unije, a od kraja 2023. godine prema institucijama EU izvještavaju o emisijama koje imaju u Bosni i Hercegovini.
Karbon taksu će Evropskoj uniji ipak morati plaćati, jer u Bosni i Hercegovini nije uspostavljen sistem trgovanja emisijama, na što se naša država obavezala da će uraditi kako bi ostvarila domaći prihod za podršku prelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljendioksida u relevantnim sektorima.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
