Pekari u BiH neće sniziti cijenu hljeba

Tvrdnje iz FBiH su začuđujuće s obzirom na to da je kilogram brašna u FBiH skuplji za skoro 0,30 KM u odnosu na cijenu brašna za pekare u RS. U Federaciji brašno u pekarskoj industriji košta 0,87 KM, a u RS 0,59 KM.

Iako je Udruženje potrošača BiH dalo preporuku proizvođačima hljeba da snize cijene, to se neće desiti, jer, kako navode proizvođači, ide sušni period, a riznice države, kada su u pitanju robne rezerve, su prazne.

Mujo Poričanin, najstariji pekar u Sarajevu i član Udruženja pekara FBiH, ističe da brašno jeste pojeftinilo, ali da se hljeb ne pravi samo od brašna, te da je tu udio brašna 40 odsto.

„Cijena brašna u marketima je proteklih godina varirala od 0,60 do 1,05 KM. Ne zaboravite da građani i na hljeb plaćaju 17 odsto PDV-a. Znači, hljeb nije skup“, rekao je Poričanin.

Saša Trivić, predsjednik Pekarske industrije RS i direktor firme „Krajinaklas“, ističe da je brašno poskupjelo, te da Udruženje potrošača BiH nema dobre informacije.

„Cijena hljeba je realna. Neće doći do sniženja cijena hljeba“, poručio je Trivić.

Međutim, neki proizvođači u Sarajevu samoinicijativno su snizili cijene hljeba.

Iz „Aspeka“, proizvođača hljeba u Sarajevu, kažu da su oni prije dvije sedmice na tržište izbacili hljeb od 350 grama po cijeni od 0,50 KM, te da se ovaj proizvod može kupiti u svim većim prodavnicama u Kantonu Sarajevo.

„Nažalost, još nismo zadovoljni prodajom, jer više građani kupuju hljeb od 450 grama, koji košta jednu KM, iako je ovaj od 0,50 KM uvijek svjež jer ga dva puta u danu isporučujemo“, kažu iz „Aspeka“.

Kako ističu u Savezu udruženja potrošača BiH, u proteklom periodu pekari su imali priliku kupiti brašno po nižim cijenama, ali su zadržali visoku cijenu hljeba.

„Ova cijena hljeba formirana je u februaru prošle godine kada su cijene pšenice bile veoma visoke. Nabavka pšenice je u proteklom periodu bila dosta povoljnija i mi se nadamo da će mlinsko-prerađivačka industrija ovu akumulaciju dobiti iskoristiti za ugovaranje kupovine pšenice na zeleno, dakle unaprijed, kako bi u budućnosti mogli sniziti cijenu hljeba“, poručuju iz ovog udruženja.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača KS i FBiH, kaže da je najveći problem to što u BiH nema robnih rezervi, te da niko proizvođačima i prodavcima ne može narediti kakve će cijene formirati zbog zakona koji dozvoljava slobodno formiranje cijena.